Upisao:

mlabos

15. svibnja 2020.

OBJAVLJENO:

PROČITANO

579

PUTA

Velika otkrića desetljeća – 2. dio

Možda najvažnijim iskorakom znanosti u proteklom desetljeću možemo smatrati napredak u interdisciplinarnom pristupu istraživanjima i iznimnoj suradnji timova iz različitih područja znanosti u čitavom svijetu. Iako je došlo do velikih pomaka u razumijevanju prirode i njenih zakonitosti, nova su otkrića samo otvorila nova pitanja.

2. Velika arheološka otkrića

U proteklom desetljeću i arheolozi su ostvarili mnoga izvanredna otkrića.

Položaj mionskih detektora

Jedno od najznamenitijih je vezano uz Veliku piramidu u Gizi koja ne prestaje intrigirati najširu javnost, kao i znanstvenike.

Zadnje preostalo čudo antičkog svijeta i danas oduzima dah svim posjetiteljima i tajanstveno skriva zamisli svojih genijalnih graditelja.

U “otkriću stoljeća”, kako ga je nazvao japanski arheolog i egiptolog Yukinori Kawe, voditelj istraživanja 2017. godine, mionskom radiografijom uspješno je snimljena nepoznata i iznenađujuće velika prostorija duljine približno 46 metara i širine 8 metara.

Nalazi se iznad veličanstvene Velike galerije kojom su povezane takozvana Kraljičina i Kraljeva dvorana.

Istraživačima još nije jasno je li povezana s četvrtim “kanalom za ventilaciju”, jedinim kojim roboti u prethodnim istraživanjima nisu uspjeli proći.

Što se nalazi u toj prostoriji i u koju je svrhu sagrađena i dalje ostaje nepoznato, jer egipatsko Ministarstvo za starine za sada ne planira njezino otvaranje.

Drugo najznamenitije otkriće bilo je u Gvatemali gdje je novom tehnologijom LIDAR, koja se temelji na laserskom snimanju iz zraka, otkriveno više od 60 000 drevnih majanskih građevina.

Mionska radiografija koristi snop subatomskih čestica zvanih mion.

Kozmičke čestice visoke energije koje prođu zaštitno magnetsko polje Zemlje u gornjim slojevima atmosfere sudaraju se s molekulama dušika i kisika te stvaraju slapove subatomskih čestica, među njima i mion.

Iako životni vijek miona traje samo 2,2 mikrosekunde, mogu se probiti vrlo duboko i u najtvrđu materiju.

Nevidljivi su golim okom, ali znanstvenici su razvili tehnologije pomoću kojih mogu pratiti njihovu putanju u prostoru.

Budući da lakše prolaze kroz prazan prostor nego kroz čvrst materijal, postavljanjem višestrukih mionskih detektora unutar i oko neke građevine vrlo precizno se mogu preslikavati njezini puni i prazni dijelovi.

Japanci ovu tehnologiju koriste za otkrivanje ruda, praćenje kretanja lave u Fujiyami, čak i za snimanje rastaljene radioaktivne jezgre uništene nuklearne elektrane u Fukushimi.

Godine 2014. u Peruu su istraživači u hramskom kompleksu Castillo de Huarmey pronašli netaknutu kraljevsku grobnicu s tisućama predmeta vrlo visoke kvalitete izrade, što razotkriva najrazličitije aspekte života drevne kulture pred-Inka.

Na obali južnog Izraela 2016. godine otkriveno je prvo filistejsko groblje, otvarajući neviđen prizor u živote zagonetnih ljudi hebrejske Biblije.

Velika arheološka istraživanja zaranjala su i u duboka podmorja.

Na dnu Crnog mora pronađeno je više od 60 povijesnih olupina brodova, uključujući netaknuto plovilo staro 2400 godina.

3. Starost drevne umjetnosti

Otkrića diljem svijeta potvrdila su da je drevna špiljska umjetnost stariji i globalniji fenomen nego što se donedavno mislilo.

Naime, 2014. godine istraživači su utvrdili da su šablonski prikazi ljudskih ruku i slike “svinjskih jelena” u špiljama Maros u južnoj Indoneziji stari najmanje 39 000 godina, što ih čini jednako starima kao što su to špiljske slike u Europi.

Godine 2018. otkrivena je i na Borneu špiljska umjetnost starosti između 40 000 i 52 000 godina, čime su početci figurativnog slikarstva pomaknuti puno dalje u prošlost.

Iste godine u špilji Blombos u Južnoj Africi pronađena je kamena pahuljica izrađena prije 73 000 godina, što je svrstava među najstarije poznate crteže na crnom kontinentu.

Također 2018. godine istraživači su u Španjolskoj otkrili perforirane i oslikane morske školjke čiju starost datiraju na 115 000 godina, a nova istraživanja španjolskih pećinskih slika pomiču njihovu starost najmanje na 65 000 godina.

Zahvaljujući unaprjeđenju druge radiometrijske tehnologije bazirane na prirodnom uranu i toriju, danas je moguće odrediti starost materijala građenog od kalcijeva karbonata do 500 000 godina starosti.

Primijenivši takva mjerenja, istraživači su 2016. godine objavili da špilja Bruniquel u Francuskoj sadrži zagonetne kružne konstrukcije izgrađene od stalagmita, a koje su na to mjesto postavljene prije 176 000 godina.

Arheolozi, u nedostatku objašnjenja, šaljivo komentiraju da su ih “nekako napravili pećinski medvjedi”.

Sva ta arheološka otkrića iznenađujuće starosti potiču istraživače na još intenzivniju potragu za davnim rukama koje su ih izradile.

4. Napredak paleogenetike

Zahvaljujući napretku tehnologije za sekvenciranje DNK, u proteklih deset godina ostvaren je značajan napredak u pokušaju razumijevanja genetske prošlosti čovječanstva.

U tom razdoblju istraživači su objavili skoro cijeli genom drevnog Homo sapiensa, a najavili su i prvi nacrt genoma neandertalca.

U međuvremenu, sekvencirano je više od 3000 drevnih genoma.

Jedno od najuspješnijih sekvenciranja na tlu Amerike napravljeno je na genomu Naiae, djevojčice pronađene u podvodnoj špilji, koja je umrla u današnjem Meksiku prije 13 000 godina.

Njeni ostaci spadaju u najstarije dosad pronađene ljudske kosture u Americi.

Rekonstrukcija djevojčice nazvane Naia, koja je umrla u današnjem Meksiku prije 13 000 godina, i podvodna špilja na Yukatanu u kojoj je pronađena.

U drugom upečatljivom otkriću 2018. godine, znanstvenici su iz kosti stare 90 000 godina pomoću sekvenciranja genoma otkrili da je pripadala tinejdžerki čija je majka bila neandertalka, a otac Denisovski čovjek, što ju čini prvim poznatim hibridom drevnog čovjeka.

Denisovski čovjek još je uvijek zagonetna vrsta koja je živjela u Aziji.

5. Uzdrmano stablo evolucije

U proteklom desetljeću provedeno je mnoštvo istraživanja s ciljem razumijevanja složene priče o podrijetlu vrsta.

Pomaknute su granice starosti poznatih fosila, pronađeni su začuđujuće potpuni fosili lubanje i dodano je više novih grana u evolutivno stablo.

Početkom desetljeća otkrivena je nova vrsta po imenu Australopithecus sediba.

Pet godina kasnije u južnoafričkom špiljskom sustavu, poznatom kao “kolijevka čovječanstva”, istraživači su pronašli fosile još jedne vrste: Homo naledi, hominija čija anatomija nalikuje onoj modernog čovjeka.

Kasnija studija pokazala je da je Homo naledi živio u razdoblju između 236 000 i 335 000 godina prije našeg doba.

Na Filipinima su 2019. godine pronađeni fosili Homo luzonensisa, nove vrste hominina sličnog Homo floresiensisu, drevnom “hobitu”.

Čitavu dosadašnju sliku dodatno uzdrmavaju artefakti iskopani u Aziji. Kameni alati pronađeni u Kini stari su 2.1 milijun godina.

Novootkrivena oruđa na otoku Sulawesiju u Indoneziji sugeriraju prisutnost trećeg, neidentificiranog otočnog hominina u jugoistočnoj Aziji.

Otkrića ovih alata potvrdila su da su se njihovi izrađivači raširili po čitavoj Aziji stotinama tisuća godina ranije nego što se nekada mislilo.

Zanimljiv pogled na razvoj čovjeka dao je jedan od osnivača paleogenetike, švedski biolog Svante Pääbo: “Homo sapiens nije vječan, kao što ništa na ovom planetu nije vječno.

Našu sudbinu prije će odrediti kultura i način života negoli evolucija”.

6. Novi udžbenik paleontologije

Ovo desetljeće je rezultiralo i svojevrsnim procvatom u razumijevanju pretpovijesnog života jer su znanstvenici pronašli zadivljujuće nove fosile.

Zahvaljujući pronalasku najsačuvanijeg fosila oklopljenog dinosaura genskim sekvenciranjem, izrađena je prva potpuna rekonstrukcija njihove boje i sposobnosti kamuflaže.

Fosili Dickinsonije

Analizom sačuvanih masnih molekula Dickinsonija, primitivnog stvorenja koje je živjelo prije više od 540 milijuna godina, kemičari i biolozi su u izuzetnom podvigu dokazali da je bio nepoznata vrsta životinje.

Paleontolozi su 2014. godine također otkrili nove fosile grabežljivog dinosaura Spinosaurusa koji upućuju da je riječ o poluarktičkom grabežljivcu, prvom poznatom među dino-vrstama.

Godinu dana kasnije u Kini je otkriven neobični fosil Yi Qi-a, čudnog pernatog dinosaura s membranskim krilima poput šišmišovih.

U Mijanmaru je pronađen jantar star 99 milijuna godina u kojem je sačuvan dio pernatog repa dinosaura, kao i jedna vrsta beskralježnjaka zarobljenog u fosiliziranoj smoli drveća.

Zaključak

Iako je došlo do velikih pomaka u razumijevanju prirode i njenih zakonitosti, nova su otkrića samo otvorila nova pitanja.

Autor: Atila Barta

http://nova-akropola.hr

Rad s Osho tarot simbolima, jedna je od najučikovitijih metoda otkrivanja nesvjesnih (potisnutih) obrazaca, kroz 'razgovor' sa samim sobom...dokazano mojim dugogodišnjim radom kroz vlastito iskustvo i iskustvo ostalih sudionika!