Upisao:

mlabos

17. prosinca 2019.

OBJAVLJENO:

PROČITANO

634

PUTA

Tri puta promjene

Mnogi od nas žele promijeniti svijet, no kako to ostvariti? Prije svega, očigledno je da ne težimo samo promijeniti svijet – svijet se ionako mijenja, bez obzira na to što mi činili. Stari su filozofi mudro tvrdili da je jedino stalno u prirodi – promjena.

Mnogi od nas žele promijeniti svijet, no kako to ostvariti?

Prije svega, očigledno je da ne težimo samo promijeniti svijet – svijet se ionako mijenja, bez obzira na to što mi činili.

Stari su filozofi mudro tvrdili da je jedino stalno u prirodi – promjena.

U stvarnosti, to nije promjena koju mi tražimo, mi tražimo sigurnu, pozitivnu promjenu – skretanje toka rijeke, usmjerenje prema svjetlijoj budućnosti čovječanstva.

Nitko od nas ne može sam za sebe ostvariti značajnu promjenu.

Premda su nam svima poznata imena velikih ljudi koji su potaknuli velike povijesne promjene, takvih je pojedinaca malo i iznimke su.

Međutim, ni ti veliki ljudi nisu radili sami.

Oni su bili vrh ledenog brijega ili planine, ali nikada usamljeni otok.

Koji su, dakle, putevi ostvarenja takve promjene?

Moramo biti idealisti, zato jer jedino idealisti mogu zamisliti bolji svijet.

Moramo biti filozofi, zato jer samo onaj koji voli mudrost oslobođenu od subjektivnosti i predrasuda, može pronaći ispravan način za ostvarenje svojih ideala.

Moramo biti volonteri, zato jer taj novi svijet neće biti sagrađen od misli, molitvi ili želja, već djelovanjem – djelovanjem ostvarenim slobodno, učinkovito i s najboljim namjerama.

Istražimo malo dublje te puteve.

Idealizam

Idealist intuitivno osjeća razliku između onoga što jest i onoga što bi moglo biti. Idealist gleda srcem, zamišlja moguću budućnost, sanja o boljem svijetu.

Idealizam je bio temeljno polazište Sokratu, Platonu i klasičnim filozofskim školama, bio je u korijenu renesanse i pokreta za građanska prava u mnogim državama.

Idealizam je u srcu svakog tko se bori za pravdu, svakog istinskog umjetnika i religijskog vođe.

Bez idealizma nema napretka, ali ne napretka u smislu novih tehnologija, već u istinskom smislu ljudskog napretka – samospoznaje i samoostvarenja.

Filozofija

Filozofija je ljubav prema mudrosti. Filozof teži prepoznati istinu i živjeti u skladu s njom.
Filozofija je suprotnost dogmi i predrasudama. Filozof se nikad ne vezuje za mišljenja, već stalno propituje znanje, praktično i pod nutarnjim svjetlom razuma.

Baš poput Sokrata, filozofi su “obadi” društva koji uvijek razotkrivaju licemjerstvo te istovremeno daju primjer moralnog života.

Volonterstvo

Za volonterstvo se danas smatra da je to djelovanje bez primanja novčane naknade, ali porijeklo riječi je u latinskoj riječi voluntarius, što bi značilo dobra volja.

Odnosi se na djelovanje koje je poduzeto dobrovoljno, a manje je važno prima li osoba za to novčanu naknadu ili ne.

No, da bismo mogli djelovati dobrovoljno, prvo moramo osloboditi našu volju.

Djelovati iz želje za naknadom, iz želje da se drugima sviđamo, iz straha, zbog dodvoravanja ili prisile, samo su neki od primjera kako našu volju mogu zarobiti niži aspekti naše prirode.

Povezani pristup

Idealizam, filozofija i volonterstvo – ta tri puta moraju biti povezana kako bi se ostvarili korisni, pozitivni i dugoročni rezultati.

Biti idealist bez filozofskog promišljanja recept je za fanatizam.

Mnogi fanatici mogu intuitivno spoznati arhetipsko-duhovne stvarnosti i u svojoj biti žele od svijeta učiniti bolje mjesto, ali bez promišljanja i nutarnjeg preispitivanja njihove napore pokvarit će njihove osobne sklonosti, uvjerenja i predrasude.

Oni ne preispituju svoja uvjerenja u svjetlu razuma, zato njihova slika boljeg svijeta postaje odraz njihovih subjektivnih zamišljanja i prošlih iskustava.

Kada je združen s filozofijom, idealizam uviđa da se prva i najvažnija promjena mora dogoditi unutar nas samih.

Ne smijemo tražiti od drugih da rade ono što mi sami ne bismo.

Sanjamo o miru u svijetu, ali nismo sposobni živjeti u miru sa susjedima ili s vlastitim roditeljima.

Govorimo protiv nasilja i podupiremo prihvaćanje različitosti, ali jao onome tko se ne slaže s nama.

Zalažemo se za suosjećanje prema životinjama, ali se prema drugim ljudima odnosimo s nepoštovanjem.

Ostvarivanje promjene u svijetu je poput kružnog vala na vodi, počinje u središtu, a središte za svakoga od nas uvijek smo mi sami.

Volontiranje bez filozofije također je beskorisno jer postaje Sizifov posao, poput liječnika koji stalno liječi samo simptome bolesti, ali nije u stanju liječiti samu bolest.

Tako imamo beskrajne ratove protiv gladi, siromaštva, droga, ali i samog rata, što ne vodi nikamo niti ostvaruje bilo kakav napredak.

Kada su velike vođe poput Buddhe, Isusa, Martina Luthera Kinga i Mahatme Gandhija nastojali pomoći čovječanstvu, pokušali su prenijeti određena znanja da bi ljudi mogli bolje razumjeti sebe i živjeti bolje, drugim riječima, poučavali su ih filozofiji.

Uvijek je bolje naučiti gladnog čovjeka da lovi ribu, nego mu ribu dati.

U konačnici, idealizam i filozofija bez volontiranja nalik su duši bez tijela.

Bez volontiranja, idealizam i filozofija ostaju samo dobra volja, ali ne i praktičan pristup životu.

Ne vode konkretnim rezultatima i ostaju neostvareno sanjarenje. Snaga uma je nepobitna, ali ne možemo razmišljajući ostvariti bolji svijet.

U povijesti čovječanstva nikada se pozitivne promjene nisu dogodile bez učinkovitog djelovanja pojedinaca, grupa ili zajednica dobre volje, koji su znali kako povezati idealizam, filozofiju i volontiranje.

Autor: Gilad Sommer

http://nova-akropola.hr

Rad s Osho tarot simbolima, jedna je od najučikovitijih metoda otkrivanja nesvjesnih (potisnutih) obrazaca, kroz 'razgovor' sa samim sobom...dokazano mojim dugogodišnjim radom kroz vlastito iskustvo i iskustvo ostalih sudionika!