ROB

 

 

U to vrijeme robova ima u svim zemljama Srednjeg istoka.

U Izraelu ropstvo nije veoma rasprostranjeno, usto se s robovima ondje ljudskije postupa nego u drugim zemljama, jer se izraelci sjećaju svog prisilnog rada u egipatskom zatočeništvu.

Robovi su uglavnom ratni zarobljenici ili stranci kupljeni u Feniciji na tržištima robljem.

Uobičajeni su robovi iz duga. To su Izraelćani koji su postali robovi na određeno vrijeme, zato što nisu mogli podmiriti svoje dugove ili zato što su počinili veće krađe.

 

U Izraelu zakon štiti robove.

 

Ako tko ubije batinom roba ili svoju ropkinju te umru pod njegovom šakom, mora snositi osvetu.

Izl 21, 20

 

 

Udari li tko svoga roba ili svoju ropkinju u oko i upropasti ga, neka ga oslobodi zbog oka.

Izl 21, 26

 

 

I rob smije otpočinuti na sabat.

Ako se s njim loše postupa, smije pobjeći, a dužnost je svakoga da ga primi u kuću.

Strani robovi ostaju čitavog svog života robovi.

Jedino se židovski robovi moraju osloboditi nakon šest godina, osim ako svojevoljno ne žele ostati u ropstvu.

 

 

Ako se tebi proda tvoj brat…neka ti služi šest godina, a sedme ga godine otpusti od sebe slobodna. Kad ga slobodna od sebe otpustiš, ne šalji ga praznih ruku.

Pnz 15, 12 – 13

 

 

Egipatski robovi

 

 

 

Asirci odvode ratne zarobljenike u ropstvo

 

 

Gradnja velikih građevina bila je nezamisliva bez robova.

U gradnji su morali sudjelovati i ratni zarobljenici i ljudi koji nisu mogli isplatiti svoj dugove.

Za Salomona su oni gradili ceste, kuće, Hram i utvrde oko Jeruzalema.