Klima
Klima u Izraelu je klima krajnosti, pa se zimi može desiti da je u Jeruzalemu sniježi, a u Jerihonu vlada tropska vrućina.
(Jerihon je od jeruzalema udaljen svega
Jerihon
Klima je od pokrajine do pokrajine različita i mijenja se iz godine u godinu: s kišnim godinama, za kojih pustinja ozeleni, izmjenjuju se sušne godine, u kojim prijeti glad.
Kiša
Izrael poznaje samo dva godišnja doba: kišno i sušno.
Kišno doba, nazvano zima, počinje, općenito uzevši, sredinom listopada i traje do konca travnja.
Izuzme li se siječanj, to je razdoblje sa svega trećinom kišnih dana.
Planine zaustavljaju zapadni vjetar s mora, pa se oblaci i kiša zadržavaju nad planinskim lancem.
Količina oborina ovisi, dakle, o tome, na kojoj visini se nalazi pokrajina.
To je, ujedno, i razlog zašto na planinama Galileje i Samarije više kiši, nego u ravnicama duž obale.
Količina oborina opada od sjevera prema jugu.
Bar'am selo na Galilejskim brdima sada napušteno
Rosa
Noćna rosa je od velikog značaja, jer čini gotovo četvrtinu količine oborina.
U sušnom razdoblju ona je od presudne važnosti za plodnost tla.
Vjetrovi
Zapadnjak Izraelcima ljeti donosi osvježenje, a zimi kišu.
Istočnjak je ljeti suh i vrlo vruć, jer dolazi iz pustinje. Isušuje zazelenjelu pustinju i stepu te ugrožava nomade, pa oni moraju poći dalje na ljetnu ispašu.
Temperature
Na Mrtvome moru je ljeti vrlo vruće: do 40 ºC u sjeni!
Ali zato zimi temperature mogu pasti i ispod OºC.
Općenito se može reći za cijelu zemlju da je zima svježe i vlažno godišnje doba, a ljeto toplo i suho.
Prosjećne temperature su ljeti na obali i u Judejskom gorju oko 23ºC, danju se mogu popeti i do 30ºC, a noću pasti i ispod 15 ºC.
U jednom starom predanju opisano je značenje istočnjaka pri izlasku iz egipta: on je „zatornik koji hara po kućama Egipćana“ (Izl 12, 23-27) i „spasilac, koji isušuje more“ (Izl 14, 21)
„Vjetar, dah, duh“ – za te tri riječi Biblija poznaje samo jedan izraz : ruach.
I duh Božji izražava se tom riječju.
bglavac
irida
