BOGATAŠ I SIROMAH

 

Zahvaljujući trajnom gospodarskom procvatu, dolazi upravo u 8. st. pr. n. e. do odlučujućih društvenih promjena.

Proroci oštro kritiziraju nepravde uvjetovane tim promjenama.

 

BOGATAŠI S GLEDIŠTA PROROKA

 

 

Bogataši pohlepno grade kuću za kućom.

Prisvajaju sve više zemlje na uštrb siromaha, sve dok ne postanu gospodari ogromnih posjeda.

Krivotvore račune, zaračunavaju lihvarske kamate, podmićuju suce.

Neumjereni su u kupovanju najskupljih delikatesa i alkoholnih pića.

Duboko u noć sjede uz vino.

Njihove žene se šepure uzdignute glave i prezirna pogleda.

 

 

SIROMASI S GLEDIŠTA PROROKA  

 

 

 

Proroci su nezadovoljni stanjem siromaha.

Smatraju da su takve nepravde uvreda za Boga, koji je zemlju dodijelio kao osnovu za život svim Izraelcima podjednako.

Bogataši oduzimaju siromasima njihove vinograde i zemlju za kamate.

Siromasi moraju skupo plaćati robu loše kvalitete.

Žive u dotrajalim kućama.

 

 

Da podmire dugove, daju se na određeno vrijeme u najam kao robovi.

Ako su namješteni kao nadničari, nikad ne dobivaju plaću na vrijeme.

Na sudu ih se ne saslušava.

 

(prema knjigama Amos, Hošea i Izaija, 8. st. pr. n. e.

 

 

U vrijeme kraljeva (1000. – 586. g. pr. n. e.) od trgovine i zanata profitira tek nekolicina privilegiranih na račun siromaha, pa tako dolazi do velikog jaza između bogatih i siromašnih.

Protiv bogataša je usmjerena kritika.

 

 

 

Porezne dadžbine:

Seljaci moraju od svojih prinosa odvojiti jedan dio za bogataše.