PISAR 

 

Prije prvih škola za šire narodne slojeve koje su uvedene tek u 6. st. pr. n. e., većina ljudi nje znala ni čitati ni pisati.

Zato je postojalo pisarsko zanimanje.

Njemu su se ljudi obraćali radi sastavljanja pisama i trgovačkih ugovora, ispisivanja računa ili čitanja spisa.

Na dvori izraelskih kraljeva postojali su od Davida i Salomona pisari sa stalnom službom, kao i pisarske škole.

Oni su zapisivali najvažnije događaje iz života kraljeva i povijesti carstva, a što je najvažnije, vodili su i pisanu komunikaciju između kraljevstava.

U školama su skupljane i stare izraelske usmene predaje i sastavljane u velika pisana djela.

 

PRONALAZAK PISMA

Pismo je izumljeno u Indiji 3500. g. pr. n. e. Odatle je preko Mezopotamije stiglo u Egipat.

To je bilo slikovno pismo.

Slike su bile većinom jednostavne.

Za pisano izražavanje bilo je potrebno usvojiti mnogo takvih znakova (oko 800 – 1000).

Učenje tih znakova je bilo naporno i iziskivalo je mnogo vremena, pa je zato samo mali broj ljudi znao pisati.

 

 

Egipatsko slikovno pismo - hijeroglifi

 

ALFABET 

Razvoj alfabeta je značio izrazito olakšanje i pojednostavljenje.

Uveden je u 16. st. pr. n. e. iz Fenicije.

Umjesto slikovnih znakova upisuju se glasovni.

Sad treba naučiti samo 30 znakova, što omogućuje da daleko više ljudi nauči čitati i pisati.

 

Fenički alfabet

c 10.st.pr.n.e.

Hebrejski alfabet – kvadratno pismo

 

Da bi se proizvodio svitak knjige, papirusni ili pergamentski listovi se lijepe jedan na drugi.

Tako se izrađuju svici dugi i po 40 m.

 

 

 Papirusni svitak

 

PROIZVODNJA PAPIRUSA

 

Stabljike se režu u trake. Trake se slažu jedna preko druge.

Površina se tuče drvenim čekićem i i naposljetku izravnava.