ZANATLIJA I UMJETNIK 2
ZLATAR
Izrađuje nakit od zlata, srebra, bjelokosti, dragog kamenja, sedefa i bronce.
Zlatna egipatska narukvica s poludragim kamenjem
Urezuje pečate u kamen, bjelokost, glinu ili plemeniti metal.
Te pečate vlasnik utiskuje u predmete od kože i gline, da ih obilježi.
Oni služe i kao potpis na dokumentima.
Egipatski cilindrični pečat
Pošalji mi čovjeka vična obradi zlata, srebra, tuča, željeza, grimiza, karmezina i ljubičastog baršuna, i vičan umjetnosti rezbarstva.
2 Ljet 2, 6
KOVAČ
Obrađuje željezo i broncu (mješavina bakra i kositra).
Proizvodi oružje, kultne predmete, poljodjelske alte, a kasnije i kuhinjske alate.
Pritom se služi kovačkim čekićem, nakovnjem i mijehom.
Prvi izraelski kovači javljaju se već u Davidovo i Salomonovo doba.
Oni su svoju vještinu stekli kod Filistejaca i Kanaančana.
Bakar se dobiva na poluotoku Sinaj.
Željezo se u velikom količinama moralo uvoziti iz Male Azije, jer nalazišta ima samo južno od Jordana i na području Edoma.
BOJAČ
Boji tkanine i životinjske kože.
Sredstva za bojenje su prije svega skerlet, dobiven iz jaja i tijela štitaste uši, i grimiz, koji se dobiva iz žljezdanih izlučevina bagurke (grimiznog puža), koja se može naći na fenicijskoj pbali,.
Grimiz je zbog toga veoma skupocjen, pa se smatra osobitom bojom.
TKALAC
Izrađuje samo odjeću za bogataše i svećenike Hrama, jer većina ljudi tka svoju robu sama.
KOŽAR
Najprije moči ovčje i kozje kože u vodi, zatim ih suši i struže dlaku s njih.
Zatim slijedi štavljenje i obrađivanje kože.
Od tako obrađene kože kožar pravi mješine za pohranjivanje i transport vina, mlijeka i vode, a i odjeću (ogrtače i tunike), kožno remenje, pojaseve, sandale i pergamenu.
VALJAR
Čisti ovčju i kozju vunu i odmašćuje ju.
Potapa je u vodu i „valja“, odnosno gazi, a potom stavlja na sunce da se suši.
Brončani kip
Oko 1100. g. pr. n. e. počelo se u Izraelu s proizvodnjom alatki.
Pletena košara od papirusovih traka
bglavac
irida
