SVEĆENIK

 

Svećenstvo se razvija kroz povijest Izraela.

U rano doba očeva, otac obitelji je imao svećenička zaduženja.

Držao je obitelj u vezi s Bogom, govorio molitve, prinosio žrtvene darove i poučavao obitelj u Božjem duhu.

Nakon sinajskog savez Mojsije je dao podići šatorsko svetište, koje je bilo znak Jahvine prisutnosti u njegovu narodu.

Grupa koja vuče podrijetlo od patrijarha Levija nosi sa sobom to svetište na svom putovanju, prije svega, Zavjetni kovčeg sa zakonskim pločama.

Levijevcima je, dakle, povjerena Tora, pa Izraelćane poučavaju upravo u Tori i objavljuju im Božju riječ.

Za vrijeme bogoslužja prinose žrtve u ime naroda i blagoslivljaju narod u Božje ime.

Nakon naseljavanja u Kanaanu. Jahve se štuje u raznim hramovima zemlje, osobito u Jeruzalemu.

Levijevci organiziraju i vode bogoslužje u tim svetištima.

Oni ne dobivaju nikakvog dijela u zemlji, kao ostala plemena, jer treba da se potpuno posvete Jahvi.

Stvaraju se vladajuće svećeničke porodice koje postavljaju vrhovne svećenike i preuzimaju nadzor u Hramu.

Ostali svećenici žive u selima i dolaze na službu u Hram.

622. g. pr. n. e. sprovodi kralj Jošija kulturnu reformu i razara sva svetišta u zemlji.

Samo se još u Jeruzalemu Jahve smio štovati u Hramu.

I tako svećenička porodica Zadoka, koja služi u tom Hramu, zadobiva izniman položaj.

Levijevci se dijele u 24 svećeničke klase koje tijekom godine vrše službu u Hramu prema redoslijedu određenom ždrijebom.

Ostatak vremena žive u svojim selima, raspršeni po cijeloj zemlji i zarađuju za život.

Svećeničko zvanje se nasljeđuje.

Kad svećenikov sin postaje punoljetan, zaređuje se za svećenika.

Nakon izgnanstva vrhovni ili visoki svećenik u Jeruzalemu imao je neko vrijeme i političku ulogu, budući da nije bilo više nikakva kralja.

Uvođenjem bogoslužja u sinagoge i spoznajom da je istinsko izraelsko bogoslužje život prema Tori, svećenici gube značenje u narodu.

Nakon razaranja Hrama 70. g. njihova uloga praktički nestaje.

 

 

 

Najvažnija svetišta do 7. St. pr. n. e.

Jeruzalem

Nob

Gibea

Gibeon

Gilgal

Betel

Šilo 

 

 

 

Na prsnom štitu velikog svećenika dvanaest dragocjenih kamenova simbolizira dvanaest izraelskih plemena.

 

 

 

Prvo izraelsko svetište.

 

 

 

Kadioni žrtvenik