Sedmog dana u tjednu, subotom (sabatom) miruje svaki posao.

Sabat počinje petkom uvečer i traje do subote uvečer:

„A sedmi je dan subota, posvećena Jahvi, Bogu tvome. Tada nikakva posla nemoj raditi, ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni vol tvoj, ni magarac tvoj, niti ikakvo živinče tvoje, niti došljak koji je u tvojim gradovima; tako da mogne otpočinuti i sluga tvoj, i sluškinja tvoja kao i ti. Sjeti se da si i ti bio rob u zemlji egipatskoj i da te odande izbavio jahve, Bog tvoj (…) Zato ti je zapovjedio Jahve, Bog tvoj, da držiš dfan subotni.

Pnz 5, 14 - 15  

 

 

Sabat je blagdan jahvinog saveza s njegovim narodom.

Izrael sudjeluje tog dana u Božjem počinku.

On je šest dana stvarao svijet, a sedmi ga je dovršio, odmarajući se.

 Zato je sabat dan veselja.

Petkom se ukrašava stan i pripremaju jela. Nakon kupanja svi se svečano oblače.

Nakon bogoslužja u sinagogi pale se svijeće i priređuje svečani ručak.

 

  

 

Sabat svi provode u obiteljskom krugu.

 

BOGOSLUŽJE O SABATU

 

Prisutni sjede, a jedan od sudionika čita poglavlje iz svitka Tore, predviđeno za taj tjedan.

Pri molitvi svi stoje okrenuti u pravcu Jeruzalema.

 

 

Po završetku bogoslužja svitak se ponovo odlaže u Zavjetnu škrinju, u koju se pohranjuju svi svici.

 

SINAGOGA

 

 

Sinagoga je židovska općina i kuća u kojoj se Židovi okupljaju da bi služili Boga i proučavali Bibliju.

U vrijeme izgnanstva čitanje Tore omogućuje im da susretnu Boga u njegovoj riječi.

Zato se ljudi susreću u sinagogama.

Nakon obnove Hrama (515. g. pr. n. e.)

Židovi su zadržali i sinagogu, a nakon njegovog posljednjeg razorenja (70 g.) bogoslužje se održava samo u sinagogama.

 

 

 Čitanje Tore

  

SABATNA GODINA

Prema židovskom zakonu i zemlja sudjeluje u Božjem počinku: svako polje se svake sedme godine ostavlja na ugaru.

Ono što na njemu raste, primjerice masline. Grožđe i voće, namijenjeno je siromasima.