Rumi, islamski mistik iz XIII. st., neiscrpnom snagom svoje poetske misli poziva čovjeka na otkrivanje bitnog iza krinke materijalnog.
Posebno ističe Ljubav prema Bogu, što podrazumijeva okretanje od prolaznog svijeta i usredotočenost na ono neprolazno, u potrazi za izgubljenim Jednim.
Red koji su Rumijevi učenici osnovali nakon njegove smrti utemeljen je na jedinstvu poezije, obrednog plesa i glazbe kao puta prema Bogu.
Sufizam je jedan od duhovnih puteva koji naglašava mističnu stranu islamskog učenja.
Riječ dolazi od arapske riječi sufi koja označava mistika, a izvedena je od riječi suf, tj. “vuna”, što je vjerojatno vezano uz vunenu odjeću prvih derviša.
Sufizam možemo dovesti u vezu i s riječju saf koja znači “čistoća”.
Čistoća podrazumijeva uklanjanje stranih elemenata iz bîti nečega, što u konačnici dovodi do otkrivanja i prepoznavanja čovjekovog stvarnog Ja.
Jedan od najpoznatijih sufijskih redova, mevlevijski, osnovali su 1273. godine sljedbenici Mevlane Dželaludina Rumija nakon njegove smrti.
Red je utemeljio Rumijev sin, sultan Veled u Konji u Turskoj, odakle se red postupno proširio cijelim Osmanskim Carstvom.
Rumijevo učenje
Najvažniji pojam u islamu, pa i u sufizmu, je tawhid prema kojemu je Bog jedan i jedinstven.
To je manifestacija principa Jednog koji je nužno Biće o kojem ovisi postojanje svih stvari.
Sve je od Boga i sve se njemu vraća. (Ku’ran)
Tawhid kao učenje o jedinstvu, govori da je čitav Univerzum odraz toga jedinstva, a krajnji je čovjekov cilj razumjeti i živjeti to jedinstvo, što je također i krajnji cilj sufizma.
Ono što posebno obilježava Rumijevo učenje je ljubav prema Voljenom (Bogu), što podrazumijeva okretanje od prolaznog svijeta i usredotočenost na ono neprolazno – Boga.
Ljubav potiče na davanje, žrtvovanje i usavršavanje ljudskog bića.
Božanska ljubav postoji unutar čovjekove bîti, ali zbog zaokupljenosti mnogim stvarima ne možemo tu Ljubav ni čuti ni osjetiti.
Jednom kad je čuje ili osjeti poput bljeska, čovjek nastoji tu Ljubav ponovno čuti i pojačati.
… Kada se spustim u rudnik, On je rubin i kamen dragi,
kada u more uronim, On je biser bijeli.
Kada pustinjom hodim, On je oaza;
kada se nebeskim sferama verem, On je zvijezda….
Rumijev put
Put kojim se približavamo Bogu, prema Rumiju uključuje glazbu, poeziju i ples.
Glazba pomaže posvećenicima da se čitavim svojim bićem usredotoče na božansko, a obredni ples sema, koji je osmislio Rumi, vodi nutarnjoj sabranosti.
Neprekidnom vrtnjom oko svoje osi, s rukama uzdignutim prema nebu, posvećenik se oslobađa vezanosti za ovozemaljsko, simbolički kreće prema istini, raste kroz ljubav, stišava svoj ego, nalazi istinu i dolazi do Savršenog.
S tog duhovnog putovanja vraća se zreliji za pružanje ljubavi i služenje svima, bez obzira na uvjerenje, rasu, klasu ili narod kojem pripada.
Danas Mevlevijev red postoji u cijelom svijetu, kao i škole koje proučavaju Rumijeva učenja.
Ona privlače mnoge tragaoce zbog univerzalnih ideja i poziva na Ljubav, jer kako kaže stih:
Dođi, dođi tko god da jesi
bilo da si tragalac, bilo nevjernik,
bilo da se moliš Vatri.
Naša nije karavana očaja
Dođi, čak ako si prekršio svoj zavjet tisuću puta
dođi, dođi, i još jednom… dođi!
bglavac
irida
edin.kecanovic
