PROČITANO

692

PUTA

PUT ZENA - Porijeklo Budizma - Druga plemenita istina

Vezani članci

Avidya je, formalno, suprotnost buđenju. To je stanje uma kad je pod hipnozom ili začaran majom pa apstraktni svijet stvari i događaja pogrešno smatra konkretnim svijetom stvarnosti.

Druga Plemenita Istina odnosi se na uzrok te osujećenosti, za koji se kaže da je trishna, čvrsto se držati nečega ili ga grabiti, a zasniva se na avidyi, neznanju ili nesvjesnosti.

Avidya je, formalno, suprotnost buđenju.

To je stanje uma kad je pod hipnozom ili začaran majom pa apstraktni svijet stvari i događaja pogrešno smatra konkretnim svijetom stvarnosti.

Na još dubljem nivou, to je nedostatak samospoznaje, neshvaćanje da je svako grabljenje uzaludan napor da se zgrabi onaj koji grabi, ili još bolje, da se život natjera da uhvati sebe.

Jer za onog tko posjeduje samospoznaju ne postoji dvojnost između njega samog i vanjskog svijeta.

Avidya je "ignoriranje" činjenice da su subjekt i objekt odnosni, kao dvije strane medalje, tako da kad jedan goni drugi se povlači.

Zbog toga egocentrični pokušaji da se svijetom dominira, da se što više od tog svijeta stavi pod kontrolu ega, ne treba trajati dugo da bi se postavilo pitanje poteškoće ega da kontrolira samog sebe.

To je, zapravo, prost problem onoga što danas zovem kibernetikom, naukom kontrole.

Mehanički i logički lako je uvidjeti da se svaki sistem koji se bliži savršenoj samokontroli također bliži savršenoj samo-osujećenosti.

Takav sistem je đavolski krug i ima istu logičku strukturu kao i tvrdnja koja iznosi nešto o samom sebi, kao na primjer, "Ja lažem", gdje se podrazumijeva da je samo tvrđenje laž.

Tvrđenje se uzalud beskrajno vrti u krug, jer je uvijek točno u mjeri u kojoj je lažno, a lažno u mjeri u kojoj je istinito.

Izraženo još konkretnije, ne mogu baciti loptu sve dok je držim da bih imao savršenu kontrolu kretanja.

Stoga je želja za savršenom kontrolom, okoline i samog sebe, utemeljena na dubokom nepovjerenju od strane kontrolora.

Avidya je nesposobnost da se sagleda osnovna proturječnost takvog stava.

Otuda se javlja uzaludno grabljenje ili kontrola života što je čista samo-osujećenost, a obrazac života koji slijedi đavolski je krug koji se u hinduizmu i budizmu zove samsara, krug rođenja-i-smrti (kotač života).

(Dinamička struktura Obrtaja naziva se pratitya-samutpada, dvanaestostruki lanac "uvjetovanog ishoda", u kojem dvanaest kauzalnih karika proizvode jedna drugu, čineći zatvoren krug, bez početka ili kraja.

Neznanje (avidya) dovodi do motivacije (samskara), a ova u seriji do svijesti (vijnana), imena-i-oblika (nama-rupa), šest čula (sparsa), čulnog doživljaja (vedana), grabljenja (trishnna), posjedovanja (upadana), nastajanja (bhava), rođenja (jati), i starosti-i-smrti (jaramarana), što opet dovodi do avidye.

Buda je rekao da je avidya stavljena na prvo mjesto ove liste ne zato što je vremenski začetnik serije, već zbog podesnog objašnjenja.

Cijela serija javlja se zajedno i njezini termini postoje samo u međusobnom odnosu.)

Aktivni princip Obrtaja poznat je kao karma ili "uvjetovano djelovanje", akcija, dakle, koja ima motiv i traži rezultat – onaj tip akcije koji uvijek vodi prema neophodnosti daljnje akcije.

Čovjek se upliće u karmu kada se upliće u svijet na takav način da mora nastaviti s uplitanjem, kada rješenje problema stvara još više problema koji traže rješenje, kada kontrola jedne stvari traži kontrolu još nekoliko stvari.

Karma je stoga, sudbina svakog tko "pokušava sa bude Bog".

On postavlja zamku svijetu u koju se sam hvata.

Mnogi budisti shvaćaju Kotač rođenja-i-smrti sasvim doslovno kao proces reinkarnacije pri čemu karma, koja oblikuje pojedince, čini to stalno iznova od života do života, sve dok se, putem uvida i buđenja, ne smiri.

Ali se u zenu i ostalim školama Mahajane često uzima u figurativnijem smislu, kao proces ponovnog rađanja iz trenutka u trenutak, tako da se čovjek ponovo rađa sve dok se identificira s nekim stalnim egom koji se reinkarnira iznova svakog trena.

Tako da vrijednost i interes za doktrinu ne zahtijeva prihvaćanje posebne teorije preživljavanja.

Njena važnost je više u tome što daje primjer za cijeli problem akcije u đavolskom krugu i njeno razrješenje, a u tom pogledu bi budistička filozofija trebalo da bude naročito interesantna za one koji izučavaju teoriju komunikacije, kibernetiku, logičku filozofiju, i srodne predmete.

nastavlja se...

Rad s Osho tarot simbolima, jedna je od najučikovitijih metoda otkrivanja nesvjesnih (potisnutih) obrazaca, kroz 'razgovor' sa samim sobom...dokazano mojim dugogodišnjim radom kroz vlastito iskustvo i iskustvo ostalih sudionika!