Već smo opisali osobe koje su sklone "isključiti" osjećaje.
Suprotan problem muči osobe koje su preplavljene osjećajima koje ne mogu kontrolirati.
Janine je bila jedino dijete samohrane majke koja je imala teško djetinjstvo.
Njezina je majka smatrala roditeljstvo teškom zadaćom i pokušala se s time nositi tako da je bila emocionalno odsutna te je zbog osjećaja krivnje dopuštala Janine sve što je željela.
Kao dijete, Janine je samo morala zaprijetiti suzama i njezini bi se zahtjevi ispunili - dobivala je bombone, nove igračke, majčinu pozornost i slično.
Janine je naučila da može dobiti ono što želi tako da ispadima, prijetnjama i drugim sredstvima manipulacije navede ljude da se osjećaju krivimaima.
Nikada nije naučila nositi se s nezadovoljstvom niti poštivati tuđe osjećaje i potrebe.
I blage kritike mogle su je razbjesniti i navesti da se naduri ili ode.
Imala je malo prijatelja i ljudi su se počeli oprezno ponašati.
Činilo se da je Janine preplavljena osjećajima kojima ne može upravljati i da očajnički pokušava navesti druge osobe da zadovolje njezine potrebe.
Takvo ponašanje nije, naravno, svojstveno samo ženama.
Bezobrazan kolega s posla ili nasilan suprug, često pokazuju sličnu nesposobnost upravljanja emocijama, na štetu drugih.
Takve osobe ne mogu kontrolirati svoje osjećaje.
Umjesto toga, osjećaji kontroliraju njih.
Možda ćemo te osobe smatrati "pretjerano osjećajnima", a mnoge se takve žene i dalje negativno opisuju kao "histerične".
Ako se slažemo da takve osobine mogu pokazivati i žene i muškarci, možda će nam biti jasnije zašto je jedan psihoanalitičar opisao histerika kao "čašu vode bez stakla", pri čemu sirove emocije preuzimaju kontrolu i ne postoji regulirajuće sebstvo koje se može oduprijeti bujici emocionalnih stanja.
Takve se osobe opisuju kao "nestabilne", ne mogu "priječi preko" sitnica, lako se uvrijede i uznemire te primjećuju kritiku tamo gdje je nema.
...rasti sa sposobnošću za ljubav znači prihvatiti svoje i tuđe granice istodobno ostajući ranjiv i osjetljiv u vezi s njima.
Za osobe koje su "odsječene" od svojih osjećaja može se reći da imaju "debelu kožu", a neke od njih stvaraju zaštitni zid od emocionalnog iskustva koje ne mogu podnijeti.
Ti zidovi brane ih od bolnih emocija - npr. opterećuju se brojnim aktivnostima ili bježe u intelektualne sadržaje.
U ranom djetinjstvu, roditelj ili skrbnik obično je vanjski regulator psihološkog života djeteta, ono što neki nazivaju "obrambenim štitom".
To znači da emocionalni život novorođenčeta podupire zaštitna opna roditeljske skrbi.
Metafore kao što su koža, opna, obrana te nestabilnost ili krhkost opisuju kako ljudi razvijaju vrlo različite metode reguliranja svojih emocionalnih života.
Janine ne može kontrolirati svoje emocije.
Ona ne pokazuje da je njezino sebstvo povezano s njezinim emocijama.
Umjesto promišljenosti i unutarnjeg mira vlada prividna odsutnost.
W.H.Auden zamišlja dom kao unutarnje mjesto:
Neka vrsta časti, ne gradilište
bez obzira gdje smo, ako odlučimo,
mogli bismo biti negdje drugdje,
ali vjerujemo da smo dobro odabrali.
Čini se da to nedostaje Janine.
Iz drugog gledišta, Janine spremno koristi neke emocionalne reakcije da bi se obranila od drugih manje podnošljivih ili im se oduprijela.
Lakše joj je osjećati ljutnju i bijes nego žaljenje i tjeskobu, jer nikad nije razvila oruđa da bi upravljala tim osjećajima.
Kao posljedica toga, ona ih odgađa skakuči u dobro poznata dramatična stanja kao što su bijes i samosažaljenje.
Da je Janine imala sreće da dobije pomoć u suočavanju s bolnim situacijama i nezadovoljstvom, njezina bi priča bila drugačija.
Taj način shvaćanja kako se nosimo s bolnim emocionalnim iskustvima povezan je s traumom.
Trauma se danas često koristi u medijima i drugdje.
Prvobitno je bila medicinski izraz za ozbiljnu ranu ili povredu.
Ozbiljna rana kao što je kritična povreda glave prodire kroz vanjsku "opnu" koja štiti fiziološki sustav koji se nalazi ispod.
Emocionalna trauma je slična.
Traumatično iskustvo može opteretiti naše uobičajene emocionalne sposobnosti.
Najjasniji primjeri su oni koje je najteže zamisliti, kao što je preživljavanje holokausta i mučenja.
Nezamislivost tih iskustava često je znak njihove traumatičnosti, jer ih je teško preraditi.
Postoje različite vrste i stupnjevi traume.
Peter se vozio kući biciklom i napala ga je skupina mladića.
Pretukli su ga, ukrali mu novac i bicikl.
Nakon kratkog boravka u bolnici, dugo nije mogao izaći iz kuće, imao je zastrašujuća sjećanja na događaj i patio je od nesanice isprekidane noćnim morama.
Bio je izuzetno tjeskoban, nije mogao raditi i voditi normalni život.
Njegovo iskustvo je bilo traumatično i pokazivao je sve uobičajene simptome onoga što nazivamo post-traumatskim stresnim poremećajem.
Jedno je objašnjenje da je doživio nešto s čime se njegove emocionalne sposobnosti nisu mogle nositi, što bi se u tim okolnostima dogodilo većini ljudi.
Ono što je traumatično za jednu osobu može izazivati drugačiju reakciju kod druge.
Djevojke koje su bile seksualno zlostavljane vjerojatnije će se bolje oporaviti ako su imale pozitivna rana emocionalna iskustva.
Ozbiljnost zlostavljanja nije nužno glavni čimbenik, jer najvažniju ulogu igra pomoć u prerađivanju emocionalnih iskustava.
Neka iskustva, npr.koncentracijski logor, potresla bi gotovo svaku osobu.
Po našem mišljenju, neke osobe razviju veću sposobnost upravljanja, reguliranja, prerađivanja i općenito doživljavanja različitih emocionalnih stanja od drugih, a pri tome su često odlučujuća iskustva iz prvih godina života.
Osobe podnose različite "pragove" ili količine emocionalnog sadržaja, mogu ih iz ravnoteže izbaciti različiti događaji, imaju različite vrste emocionalnih "koža" ili "opni" i zato trebaju različite vrste pomoći.
Rad s Osho tarot simbolima, jedna je od najučikovitijih metoda otkrivanja nesvjesnih (potisnutih) obrazaca, kroz 'razgovor' sa samim sobom...dokazano mojim dugogodišnjim radom kroz vlastito iskustvo i iskustvo ostalih sudionika!
TEČAJ OSHO ZEN TAROTA!
Prijave i info:
Maja Cvjetanović Laboš
098/953 7245
Grupni i inividaulni tečaj OSHO ZEN TAROTA!
(za one izvan Zagreba, i one koji to žele, također i putem skype-a!)
bglavac
edin.kecanovic
