Gustave Flaubert
Rođen je u Rouenu, Seine-Maritime, Francuska, 12. prosinca 1821. – umro 8. svibnja 1880.
Gustave Flaubert je francuski književnik koji se ubraja među najveće europske romanopisce. Poznat je po svome prvom romanu "Madame Bovary" i privrženosti stilu koji se najbolje ogleda u neprekidnoj potrazi za le mot juste (fran. prava riječ).
Emma Bovary, glavni lik romana
Emmina smrt
Flauberotv otac, kirurg u Rouenu je u romanu "Madame Bovary" predstavljen kao Dr. Larivière.
Majka mu je potomak jedne od najstarijih i najuglednijih normanskih familija. Obrazovanje stiče u rodnome gradu kojeg ne napušta sve do 1840., kada odlazi u Pariz na studije prava.
U školi je lijen, ali već od 11. godine pokazuje interes za književnost. Flaubert je u mladosti energičan, ali stidljiv, individualist i, navodno, bez ambicija.
Voli selo, a Pariz smatra izuzetno neugodnim mjestom za život. Stekao je poznanstvo sa Victorom Hugoom i u 1840. putuje na Pirineje i Korziku.
Po povratku u Pariz vrijeme provodi sanjareći na obiteljskom imanju. 1846. Flaubert napusta Pariz i studije prava i vraća se u Croissete, blizu rodnog Rouena gdje živi sa svojom majkom. Imanje, kuća na prijatnom komadu zemlje uz Senu ostat će Flaubertov dom do kraja života.
Od 1846. do 1854. je u vezi sa poetesom Lousie Colet. Za Flauberta, koji se nije ženio, ova veza je jedina značajna sentimentalna epizoda u životu.
Njegov najprisniji prijatelj u to vrijeme je Maxime du Camp s kojim je putovao u Englesku, Grčku i Egipat. Ova putovanja su ostavila snažan utisak na njegovu maštu.
1850. počeo je pisati ""Madame Bovary"". Prethodno je napisao roman "Iskušenje St. Antoana", s kojim nije bio zadovoljan. Trebalo mu je šest godina da završi "Madame Bovary". Roman je napokon objavljen u Revue de Paris 1857. godine. Francuska vlada je pokrenula tužbu protiv izdavača i autora, kojeg je optužila za nemoral, ali su obje povučene. Roman je toplo primljen od strane kritike i čitatelja.
1855. Flaubert putuje u Kartagu kako bi prikupio inspiraciju za svoj novi roman "Salambo" kojeg nije završio do 1862. uprkos predanom radu.
Jedna od mnogobrojnih odlika Flaubertovog dobrog stila pisanja jeste u tome što mu je pošlo za rukom da tekstu od 2000 riječi ni jednom ne ponovi istu riječ.