Stephen William Hawking

Stephen William Hawking (Oxford, 8. siječnja, 1942.), britanski je teoretski fizičar.

Završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge.

Već 1974. postao je članom Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu.

Danas je profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, istoj onoj katedri na kojoj su nekoć predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.

crna rupa

Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te po popularnim pisanim djelima, u kojima iznosi svoje teorije o svemiru općenito.

Veliki prasak (Big Bang)

Tu se ubraja i znanstveni bestseler Kratka povijest vremena (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao rekordnih 237 tjedana.

U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića.

Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa s okolinom komunicira jedino uz pomoć kompjuterskog sintetizatora glasa.

Srećom, bolest ne oštećuje njegov mozak tako da se uspješno nastavlja posvećivati svom teoretskom radu.

Stephen Hawking rođen je 8. siječnja 1942 i djete je Dr. Franka Hawkinga i istraživačke biologinje Isobel Hawking.

Isobel sa sinom

On je imao dvije mlađe sestre, Philippe i Marije, i usvojenog brata, Edwarda.

Iako su Hawkingovi roditelji živjeli u sjevernom Londonu, preselili su se u Oxford, a njegova majka je bila trudna sa Stephenom, želeći sigurnije mjesto za rođenje prvog dijeteta. (London je bio napadnut u vrijeme Luftwaffe.)

Prema Hawkingu, njemačka V-2 raketa eksplodirala je samo nekoliko ulica dalje.

Nakon što je Hawking rođen, obitelj se preselila natrag u London, gdje je njegov otac radio na čelu odjela za parazitologiju na Nacionalnom institutu za medicinska istraživanja.

Godine 1950, Hawking i njegova obitelj se preselila u St. Albans, Hertfordshire, gdje je pohađao St. Albans Srednju školu za djevojke 1950 - 1953. (U to vrijeme, dječaci mogli prisustvovati školi za djevojke do desete godine.)

Od jedanaest godina, pohađa St. Albans školu, gdje je bio dobar, ali ne i izuzetan student.

Kada ga se pitalo kasnije ime učitelja koji ga je nadahnuo, Hawking imenuje svog učitelja matematike, Dikrana Tahtu.

Održao je kasnije povezanost sa školom dajući svoje ime jednoj od četiri kuće i izvannastavnoj znanosti predavanjima u serijama.

On ih je posječivao i održavao je predavanja i ima također odobrena prava za poduži intervju s učenicima koji rade za školski magazin,The Albanian. Hawking je uvijek bio zainteresiran za znanost.

Inspiriran svojim učiteljem matematike, on je prvotno želio studirati predmet na fakultetu.

Međutim, Hawkingov je otac htio da se upiše na University College, Oxford, gdje je njegov otac predavao.

Kako University College nije imao matematiku u to vrijeme, te ne bi prihvatili upis od studenata koji žele učiti taj predmet, Hawking upisuje prirodne znanosti u kojima je stekao stipendiju.

Na University Collegeu, Hawking se specijalizirao u fizici. Njegov interes za to vrijeme je bio u termodinamici, relativnosti i kvantnoj mehanici.

Njegov učitelj fizike, Robert Berman, kasnije, rekao je za The New York Times Magazine: Njemu je samo bilo bitno da se nešto može učiniti, i onda bi to učinio bez pomoći drugih[...]Nije imao puno knjiga, niti je zapisivao bilješke. Naravno, njegov je um bio potpuno drugačiji od drugih...