Heinrich Schliemann

Heinrich Schliemann (Neubukow, 6. siječnja 1822. - Napulj, 26. prosinca 1890.), njemački istraživač.

Uloživši sav svoj imetak u arheološka iskapanja u Maloj Aziji i Grčkoj, otkopao je drevnu Troju, Mikenu, Orhomen i Tirint te otkrio čudesno Prijamovo blago o kojem je Homer pjevao u "Ilijadi".

Većinu obrazovanja tijekom djetinstva stekao je uz pomoć oca evangeličkog pastora.

Gimnaziju nije završio jer je morao napustiti školu kada je otac optužen za malverzacije crkvenih financija.

Prema vlastitom pričanju već se sa osam godina zainteresirao za arheologiju kada je na poklon dobio knjigu Weltgeschichte (recimo Povijest svijeta).

Zainteresirao se za grčku i rimsku mitologiju.

Sa 14 godina kada je bio trgovački praktikant čuo je Homerove stihove i sve se više zanimao za grčku povijest učeći grčki jezik.

Igrom slučaja je završio u Amsterdamu gdje je proširio znanje jezika za koje je bio nadaren.

Govorio je i pisao njemački, nizozemski, engleski, francuski, ruskim, antički i moderni grčki.

Zahvaljujući toj vještini brzo je napredovao do mjesta trgovca u St. Petersburgu.

Supruga Sofija

U Rusiji je boravio od 1846. i zahvaljujući financijskom napretku počeo je češće putovati.

Stigao je i do SAD-a gdje je trgujući kalifornijskim zlatom zaradio više od milijun dolara.

Zahvaljujući daljnjim uspješnim ulaganjima stekao je veliko bogatstvo i od 1867. se počeo baviti arheologijom.

U svom arheološkom radu najviše je vremena i truda posvetio dokazivanju postojanja Troje i Trojanskog rata.

Njegov je doprinos u tome što zahvaljujući bogatstvu koje je već imao nije se kao ostali tadašnji "arheolozi" ponašao poput pljačkaša grobova.

Trudio se sistematično i znanstveno proučavati teze i tragove.

1871. počeo je otkopavati brežuljak Hissarlik uvjeren da je to prava lokacija Troje.

Iskapanjima je pristupio nespretno i prekopavanjima je sigurno uništio mnoge materijale.

Srećom je sa iskustvom počeo postupati puno opreznije.

Vezano na to istraživanje postoji još jedan problem - problem vlasništva.

Naime, to je područje bilo pod Osmanlijskom vlašću, a Schliemann je dio zlatnih predmeta poklonio berlinskim muzejima.

Tijekom Drugog svjetskog rata zlato su ukrali Rusi, pa se danas Turska, Njemačka, Rusija i Grčka spore oko tih predmeta.

1876. iskopao je ostatke Mikene i otkrio do tada nepoznatu mikensku civilizaciju.

Postoji mogućnost ili da se radi o potpunom falsifikatu sa namjerom da se pojača značaj Mikene ili o stvarnom antičkom nalazu koji je po otkriću dorađen.

Da li je Agamemnonova maska falsifikat?

Pri kraju desetljeća je nastavio kopati ostatke Troje i vjerojatno je čak u želji da dokaže Homerov ep namještao dio ostataka.

Na području Mikene je tako otkrio tri zlatne maske od kojih je ona navodno Agamemnonova sumnjiva.

Radi se o tome što je ta najsavršenije izrade, a motivi lica sa brkovima i bradom jako podsjećaju na XIX. stoljeće.

Iskapanje Ateninog hrama u Troji

Nakon smrti 1890. godine sahranjen je u mauzoleju koji je za njega izgrađen u Ateni.

Mauzolej

Otkrićem lokacije Troje i još više otkrićem mikenske civilizacije dao je veliki doprinos proučavanju grčke antike.

Otkopavanje Troje

Trojanski konj