John Dalton

John Dalton (Eaglesfield, 6. rujna 1766. - Manchester, 27. srpnja 1844.), engleski kemičar.

U školi je bio marljiv i uporan učenik, vješt u računanju.

Kad je smrću učitelja škola zatvorena, Dalton je sa 12 godina otvorio svoju školu u napuštenu sjeniku, a zatim u Domu kvekera.

Prvo se bavio meteorologijom, a zatim kemijom.

Učio je i podučavao, osim matematike i fizike, englesku gramatiku, grčki, latinski i francuski jezik.

Godine 1803. predložio je svoje principe atomske teorije(uveo je pojam atomske težine ili točnije, relativne mase, uzevši kao standard atom vodika(H) jer je najlakši i pripisao mu je atomsku masu sugerirajući da su svi elementi sastavljeni od sitnih, neuništivih čestica, zvanih atomi, koji su svi jednaki i imaju istu masu.

Atomi nekog elementa mogu pri kemijskoj reakciji ući u molekule kemijskog spoja ili iz njih izaći, ali njihova ukupna masa u sustavu ostaje nepromijenjena.

Dalton je pretpostavio da je vodik najlakši element pa je uveo pojam relativne atomske mase (Ar) kao omjer mase atoma elementa i mase atoma vodika.

Također je proučavao sljepoću na boje (Daltonizam).

Test za prepoznavanje boja. Ljudi s normalnim vidom vidjet će brojeve unutar svakog kruga. Brojevi su 2, 12, 42, i 6, gledajući s gornje lijeve strane u smjeru kazaljke na satu.

Na mrežnici oka nalaze se živčani završeci - fotoreceptori za tri temeljne valne dužine svjetlosti i dijele ih u različite kanale koji odgovaraju crvenoj, zelenoj i plavoj boji.

U osoba koje ne raspoznaju boje postoji poremećaj u receptorima - razdioba se ne odvija pravilno te one stoga ne prepoznaju boje ili zamijene jednu boju za drugu.

Čovjek ima pet osjetila putem kojih prima informacije iz okoline.

Ipak najviše informacija primamo putem čula vida, čak 90%.

Daltonizam dovodi do nepouzdanih informacija što utječe na kvalitetu života ljudi koji su pogođeni ovim poremećajem.

U svijetu živi oko 8% muškaraca i 0.5% žena s ovim poremećajem.

U Hrvatskoj živi 180.000 daltonista, a u Europi, SAD-u i Japanu ukupno 32,6 milijuna.

Ljudi s ovim poremećajem trpe na svim područjima života i onemogućen im je rad u preko 150 zanimanja.

Ova anomalija je nasljedna i postoji od rođenja.

Prenosi se s roditelja na potomstvo kao i druga nasljedna svojstva koja određuju tjelesne osobine pojedinca.

Iznimno, daltonizam može biti posljedica oštećenja očnog živca ili mrežnice oka.

Zdrave osobe razlikuju oko 2000 boja, a daltonisti znatno manje.

U muškaraca je poremećaj 16 puta učestaliji nego u žena što se objašnjava spolnim načinom nasljeđivanja.

Žene posjeduju XX genotip, a muškarci XY.

Budući da je daltonizam X vezano nasljeđivanje, muškarci uvijek obolijevaju od te bolesti, za razliku od žena koje mogu biti samo nositelji bez pojave simptoma.

John Dalton posebnu pozornost posvetio je nasljednim anomalijama.

Bolest koju je otkrio početkom 19. stoljeća upućivala je na nedostatak receptora za plavu, crvenu ili zelenu boju.

U modernoj medicini poznata su tri tipa daltonizma:

• protonopija - ne prepoznaje crvenu boju,
• deuteranopija - ne prepoznaje zelenu i
• tritanopija - ne prepoznaje plavu boju.

Dugine boje kako ih vide osobe bez poremećaja prepoznavanja boja.

Dugine boje kako ih vide osobe s protonopijom.

Dugine boje kako ih vide osobe deuteranopijom.

Dugine boje kako ih vide osobe s tritanopijom.