RUDYARD KIPLING

Rođen: 30. prosinca 1865. u Bombayu
Umro: 18. siječnja 1936. u Londonu

Pisac golema opusa Joseph Rudyard Kipling - čije cjelokupno djelo obuhvaća četrdesetak tomova romana, pripovijedaka i pjesama - rodio se u indijskome gradu Bombayu 30. prosinca 1865. u obitelji engleskog svećenika.

Tamo je proveo rano djetinjstvo, ali su ga roditelji poslali na odgoj i obrazovanje u Englesku. U Indiju se vratio tek kao osamnaestogodišnjak i počeo raditi u uredništvu jednoga bombajskog lista, u kojem je objavio i prve književne radove.

Kada se nekoliko godina potom zauvijek vratio u Englesku, dio njega ipak je ostao u Indiji, da bi iz nje cijeli svoj život crpio književna nadahnuća.

Kiplingove pjesme i pripovijetke pobudile su veliko zanimanje još prije njegova povratka iz Indije jer je u to vrijeme mnogo Engleza svih društvenih slojeva živjelo u prekomorskim zemljama.

Knjige su mu tiskane u milijunskim nakladama, a 1907. dobio je i Nobelovu nagradu.

Cijenili su ga i službeni politički krugovi, a bio je i osobni prijatelj kralja Georga V., jer je uzdizao slavu i veličinu britanskog imperija. Slavio je monarhiju i opravdavao kolonijalne ratove, podupirao je rasne i klasne razlike.

Refren jedne njegove pjesme glasi: Istok je Istok, Zapad je Zapad, i nikad se neće sresti.
O toj podvojenosti govori roman Kim kroz doživljaje bijelog dječaka koji živi u domorodačkom okruženju u Lahoreu, ali na kraju ipak postaje špijunom u službi britanskog carstva. To je bio prvi važniji engleski roman čija se radnja odigrava u Indiji.

Sporna biološka teorija o borbi za opstanak svim sredstvima u Kiplingovim se knjigama za djecu pretvorila u vrlinu. Kipling u njima čitatelje poetski upoznaje sa surovim odnosima koji vladaju u životinjskom svijetu.

U Knjizi o džungli nad svime caruje ljudski um dječaka Mowglija, kojega je vuk spasio od tigra, a vučica othranila. Poruku koja prati priču na realističnoj razini, a govori o temeljnim ljudskim vrlinama - o hrabrosti, prijateljstvu, obzirnosti i pravednosti - može razumjeti i mali čitatelj kojega vjerojatno ne zanima dublji sloj Knjige o džungli, čijim se, pak, čitanjem shvaća da su odnosi među životinjama, zapravo odnosi unutar Britanskog Carstva.

U toj su knjizi sadržane sve vrline Kiplingova stila: narativni dar u najboljoj engleskoj pripovjedačkoj tradiciji i maštovitost obogaćena egzotičnim, indijskim iskustvima.

Iako se, prema mnogim mišljenjima, u njemu naviještao engleski Balzac, Kipling nije imao snage ta očekivanja ispuniti. Kada je 18. siječnja 1936. umro, bio je već gotovo zaboravljen. Za njim je ostala samo Knjiga o džungli, nezamjenjiva knjiga svačijeg djetinjstva, koja je Kiplinga uvrstila u sam vrh pisaca za djecu.