Trojanski rat

Trojanski rat je legendarni desetogodišnji rat između udruženih Grka protiv stanovnika grada Troje. Tradicija rat stavlja u razdoblje 1194 p.n.e.-1184 p.n.e..

Jedini historijski izvor u kojem se opisuje Trojanski rat su grčki junački epovi Ilijada i Odiseja, čiji je autor Homer. Ilijada opisuje 48 dana u posljednjoj, desetoj godini rata, a Odiseja razdoblje nakon rata, kojem je glavni junak Odisej.

Priča o trojanskom ratu je inspirirala i rimskog pjesnika Vergilija za ep Eneida u kojem je glavni lik trojanac Eneja.

Stari Grci nisu sumnjali da Homer opisuje stvarni rat i događaje. Smatrali su da se rat dogodio u 13. ili 12. vijeku p.n.e.

Njemački arheolog Heinrich Schliemann je 1870. započeo iskopavanja na mjestu za koje se vjeruje da je Troja opisana od Homera. Međutim, istraživanja nisu donijela niti jedan konkretan dokaz da su se događaji koje opisuje Homer zaista i dogodili.

Trojanac

Postoji i mišljenje da Homer u svojim pričama opisuje svojevrsnu kompilaciju ratovanja kod Grka u razdobljima Mikenske kulture i Brončanog doba, a da se ne opisuju stvarni i konkretni događaji.

Povod Trojanskog rata je otmica Helene, najljepše žene na svijetu i supruge spartanskog kralja Menelaja. Nju je oteo Paris, sin trojanskog kralja Prijama.

Grci, udruženi i nadmoćniji, deset godina neuspješno opsjedaju Troju. Na kraju grad osvajaju varkom; prave se da napuštaju opsadu i odlaze ostavljajući pred Trojom drvenog konja (Trojanski konj).

            

Trojanski konj, drvena rekonstrukcija iz filma Troja iz 2004. Danas na plaži turskog grada Çanakkale.

Trojanski konj u Troji

Trojanci konja uvlače u grad usprkos upozorenjima proročice Kasandre i svećenika Laokonta. Grčki ratnici skriveni u konju otvaraju gradska vrata, pa grad biva osvojen.

U vrijeme kada je bio Trojanski rat, prema legendi je živjela najljepša žena na svijetu, Helena.

Helena Trojanska

Ona je bila žena spartanskog kralja Menelaja. Menelaj je bio brat Agamemnona, tzv. kralja nad kraljevima. On je dugo vremena ratovao protiv Troje i silno ju je želio uništiti.

Kada je trojanski princ Paris oteo Helenu, Menelaj se za pomoć obratio svom bratu koji je skupio golemi vojsku i krenuo u pohod na Troju.

Naime, Agamemnonu je otmica Helene bila odlična prilika da s razlogom napadne Troju. Grčka vojska je Troju opsjedala punih 10 godina i onda su Troju osvojili varkom.

Naime, napravili su drvenog konja u kojeg su se sakrili određeni vojnici, dok se ostatak vojske pravio da odlazi. Naivni Trojanci su drvenog konja uveli u Troju misleći da su to Grci napravili Posejdonu da im blagoslovi putovanje, unatoč opomenama svećenika.

Tako je Troja pala nakon mnogo godina neuspješnog opsjedanja. U Trojanskom ratu su učestvovala mnoga poznata lica: Hektor, Prijam, Ahil, Patroklo, Odisej, Agamemnon, Paris, Menelaj...

ARHEOLOZI su u antičkom turskom gradu Troji pronašli ostatke muškarca i žene koji su umrli 1200. godine prije nove ere. Kako je naglasio njemački profesor Ernst Pernicka, par je preminuo u vrijeme kad je, prema Homeru, trajao Trojanski rat.

Pernicka je nadgledao iskope na nalazištu u sjeverozapadnoj Turskoj gdje se nalazila linija obrane grada sagrađenog u brončano doba. Prema mjestu nalaza para, može se zaključiti da je područje Troje bilo mnogo veće u krajem brončanog doba nego što se prije mislilo. "Ako se potvrdi pretpostavka da su tijela iz 1200 godine prije nove ere, to znači da su ti ljudi živjeli u vrijeme Trojanskog rata", rekao je Pernicka.

Pored tijela su pronađeni dijelovi posuđa kojem su nedostajali donji dijelovi, a za koje je utvrđeno da potječe iz 1200. godine prije nove ere.

Pernicka je također istakao da je par mogao biti sahranjen i 400 godina kasnije, na lokaciji koju arheolozi zovu Troja VI ili Troja VII, što se odnosi na različite slojeve ruševina antičkoga grada.

Drevni grad Troju, smještenu na sjeverozapadu današnje Turske kod Dardanela, otkrio je 1870-ih godina njemački arheolog Heinrich Schliemann.

Meksički historičar Roberto Salinas Price koji boravi u BiH ponovo je ustvrdio da je drevna grčka država Troja smještena u širem prostoru hercegovačke Gabele, a ne u Maloj Aziji.

Salinas već godinama zagovara teoriju da je Troja smještena u Hercegovini, te da je obuhvaćala i dio sadašnje Dalmacije.

Glavni grad Troje, prema historičaru, bio je Daorson, odnosno gradina kod Stoca, dok kao njen sveti grad Ilios on navodi Gabelu.

Salinasovu teoriju o Gabeli kao drevnoj Troji podržavaju njegove kolege s američkih univerziteta.

Salinas je rekao da "akademska zajednica u BiH ne preduzima ništa vezano za istraživanje historijskih činjenica oko Troje".

"Neki krugovi u Sarajevu pišu neugodne stvari o meni i svemu što iznosim oko postojanja Troje u Gabeli pa sam primoran potegnuti i po sudskim tužbama. Žalosno je da se od Troje do sada nije stvorio brend od kojeg bi u svijetu profitirala cijela država BiH", rekao je Salinas.

"Homerova Troja se nalazi na području Gabele u Hercegovini. Troja ne može biti nigdje drugo nego - u Gabeli", tvrdi Salinas gotovo 20 godina.

Salinas boravi u BiH do 12. maja, a u Sarajevu je predstavio svoju knjigu "Homerski šapat".