PROČITANO

607

PUTA

Moć smijeha

Svi znamo da smijeh oslobađa od napetosti, tjeskoba i hrani pozitivne osjećaje. Smijeh nas humanizira i omogućava nam da otvorimo komunikacijske kanale, čime nadilazimo poteškoće. Smijeh gradi mostove radosti među ljudima i pročišćava ljudske odnose, “otvara” naš energetski tok kako bismo pozitivnije primili poruke koje izmjenjujemo s drugima. Aktualna medicinska istraživanja pripisuju smijehu vrlo pozitivne učinke na zdravlje i uopće dobro stanje jer, među ostalim, oslobađa biokemijski spoj poznat kao endorfin ili “hormon sreće”.

U veljači mnoge zemlje slave karneval.

To je tradicionalna i popularna proslava koja za svoj simbolički cilj ima oslobađanje od napetosti nakupljenih u tami zime i pripremu za radostan doček proljeća, života i svjetla.

U antici su takve vrste proslava bile posvećene bogu Dionizu ili Bakhu (Bakhanalije) i Saturnu (Saturnalije), i bile su svojevrstan oproštaj od zime jer se vjerovalo da će ubrzo nakon toga Dioniz i zima otići kako bi mogao doći Apolon, bog svjetla, i donijeti novi život i proljeće.

Jedna od najvažnijih karakteristika tih svečanosti bila je posvemašnja radost, neobuzdani ples i prije svega smijeh i radosni grohot zbog novog, obnovljenog života koji dolazi.

Svi znamo da smijeh oslobađa od napetosti, tjeskoba i hrani pozitivne osjećaje.

Smijeh nas humanizira i omogućava nam da otvorimo komunikacijske kanale, čime nadilazimo poteškoće.

Smijeh gradi mostove radosti među ljudima i pročišćava ljudske odnose, “otvara” naš energetski tok kako bismo pozitivnije primili poruke koje izmjenjujemo s drugima.

Aktualna medicinska istraživanja pripisuju smijehu vrlo pozitivne učinke na zdravlje i uopće dobro stanje jer, među ostalim, oslobađa biokemijski spoj poznat kao endorfin ili “hormon sreće”.

Smijeh se općenito vezuje uz radost, sreću, dobro raspoloženje i predstavlja odličan mehanizam društvene komunikacije.

To je stoga jer se ne smijemo samo zbog sreće ili radosti, nego i zato što postoji barem još jedna osoba kojoj možemo prenijeti poruku otvoreno, iskreno i bez zadrške. Istraživanja su pokazala da se čak trideset puta više smijemo u društvu nego kada smo sami.

Potrebna nam je još jedna ili više osoba da bismo se smijali zajedno.

Smijeh predstavlja urođeni oblik komunikacije koji je usko povezan s govorom.

Pokretački mehanizam smijeha temelji se na disanju, a nastaje kroz prekide izdisaja.

Isti se mehanizam koristi za govor, s tom razlikom što se kod smijeha koristi na polusvjestan način.

Nedavno je grupa istraživača sa Sveučilišta Oxford, pod vodstvom profesora Robina Dunbara, znanstveno dokazala da je smijeh odličan analgetik koji značajno podiže razinu podnošljivosti bola.

Nije dovoljan samo običan osmijeh, tiho smijanje ili nervozno hihotanje; potrebno je nasmijati se od srca kako bi naše tijelo počelo oslobađati određene biokemijske spojeve, poznate kao endorfini, koji djeluju kao prirodno sredstvo za ublažavanje bola.

Čini se da endorfin koji nastaje smijehom, osim što olakšava bol i izaziva euforiju, utječe na to da ljudi postaju skloniji stvaranju veza, okupljanju i radu u timovima, i da tako djeluju s većom velikodušnošću.

Smijeh je također instrument za promjenu tuđeg ponašanja: u napetim situacijama, kao što je rasprava, smijeh predstavlja gestu pomirenja kojom se smanjuje i raspršuje napetost i ljutnja.

S medicinskog gledišta, možemo spomenuti još i sljedeće korisne učinke smijeha:

Dok se smijemo, opadaju indikatori stresa koji se vezuju uz smanjenje razina epinefrina i kortizona.
Smijeh potiče proizvodnju antitijela i aktivaciju zaštitnih stanica kao što su citotoksični limfociti T koji stvaraju stanični imunitet i važni su u sprečavanju nastanka tumora.
Grohot ili radosni i opetovani smijeh popravlja raspoloženje, snižava razinu kolesterola u krvi i regulira krvni tlak.
Nedavno je, 2010. godine, otkrivena veza između smijeha i apetita. Pokazalo se da smijeh potiče apetit na sličan način kao i umjereno fizičko vježbanje.
Smijeh oslobađa od straha i zabrinutosti te pomaže smiriti bijes. Također, pridonosi promjeni mentalnog stava, što povoljno utječe na liječenje bolesti.
Smijeh potiče probavu intenzivirajući kontrakcije abdominalnih mišića i olakšava rad crijeva zbog “masaže”.
Smijeh povećava broj otkucaja srca te stimulira oslobađanje endorfina koji ima važnu zadaću održavanja koronarnih arterija elastičnima.

O temi smijeha, kao filozofskom pojmu, već je govorio Aristotel u drugoj knjizi svoje Poetike, koja je bila posvećena komediji, smijehu, humoru i jampskoj poeziji kao učinkovitim prijenosnicima istine i pokretačima “katarze” ili pročišćenja osjećaja.

U toj knjizi, izgubljenoj u srednjem vijeku, grčki je filozof branio komediju i humor kao učinkovito sredstvo preispitivanja ustanovljenih dogmi i oslobađanja ljudske psihe od pritiska dogmi, zakona i svega “ozbiljnog” što te stvari podrazumijevaju u “civiliziranom društvu”.

Smatra se da srednjovjekovna rasprava poznata kao Tractatus Coislinianus, koja potječe iz X. stoljeća, sadrži sažetak te izgubljene druge knjige Aristotelove Poetike.

Radi se o rukopisu koji iznosi teoriju komedije u skladu s tradicijom aristotelovske poetike.

U toj se raspravi tvrdi da komedija izaziva smijeh i ugodu te stoga i pročišćenje osjećaja (katarzu) koje svjesno ili nesvjesno “cenzurira” okolina (društveni status), te se opisuju sredstva koja se koriste i način na koji se može postići katarza.

Smijehu trebamo dati etičko-filozofsku podlogu kako bismo se mogli smijati s drugima, a ne drugima. Smijeh u društvu presudni je faktor koji povećava jedinstvo grupe i timski duh.

Smijeh i dobro raspoloženje sigurno će pomoći da životu damo sretniji, zdraviji i humaniji značaj, što će nam pomoći da se odmaknemo od rutine i sive mehaniziranosti.

Ukratko, smijeh tjera i umanjuje probleme, pomaže nam na vrlo pozitivan način da se lakše nosimo s teškoćama svakodnevnog života, s dobrim raspoloženjem i optimizmom.

Naučimo se onda smijati se od srca. Smijeh je poput vitamina koji daje dobro zdravlje duši.

Autor: Georgios Alvarado Planas

http://nova-akropola.hr

Rad s Osho tarot simbolima, jedna je od najučikovitijih metoda otkrivanja nesvjesnih (potisnutih) obrazaca, kroz 'razgovor' sa samim sobom...dokazano mojim dugogodišnjim radom kroz vlastito iskustvo i iskustvo ostalih sudionika!