Upisao:

mlabos

25. listopada 2020.

OBJAVLJENO:

PROČITANO

475

PUTA

Lapis lazuli – kamen zvjezdanog neba

Plava boja je od Boga zauvijek određena kao izvor radosti; i bilo da je stalno gledamo nad glavom ili je kristalizirana tijekom tisuća godina u jedan jedini i neusporedivi kamen, priznanje njene ljepote podjednako je prirodno, jednostavno i trenutno.

John Ruskin, likovni kritičar

Modri poludragi kamen lapis lazuli ili lazurit ima dugu i sjajnu prošlost.

Ime mu dolazi od latinske riječi lapis – kamen i arapske riječi lazuward (izvedenica od perzijske riječi lājvard) – modro nebo.

Obično se pojavljuje prošaran bijelim tragovima kalcita te zlatnim zrncima pirita, zbog čega podsjeća na nebo osuto zvijezdama.

Upravo zbog tog plavetnila i simbolike vezane uz zvjezdano nebo bio je cijenjen u cijelom starom svijetu, a predmeti od lazurita pronađeni su i u neolitičkim grobnicama.

Tibetanci ga nazivaju savršenim kamenom, budisti jednim od sedam savršenstava, muslimani smatraju da štiti od uroka.

U Egiptu su od njega pravili amajlije, ogrlice, pločice te figurice u obliku skarabeja i drugih religijskih motiva.

Samo u grobnicama kraljeva pronađeno je preko dvadeset tisuća ulomaka od lapisa lazulija.

Vrhovni suci drevnog Egipta nosili su na grudima statuu Maat (božica dvostruke Istine i Pravde) izrađenu od lazurita, a posmrtna maska faraona Tutankhamona napravljena je od zlata, lazurita i modrog stakla.

U Goetheovom djelu Učenje o bojama čitamo: Plava je boja mora i neba i priziva daljinu, čežnju, beskraj.

Ova boja ima neobičan i neizreciv učinak na oko.

Ona je sama po sebi energija… Ima nešto kontradiktorno u svom aspektu, i poticajno i smirujuće…

Baš kao kad pratimo neki ugodan objekt koji nam odmiče, uživamo zagledati se u plavo – ne zato što nas primorava, već zato što nas privlači.

Vasilij Kandinski u djelu O duhovnom u umjetnosti, u kojem svim bojama daje dublji unutrašnji značaj i asocijacije, navodi: Plava je tipično nebeska boja…

Što je tamniji ton, karakterističniji joj je nutarnji efekt.

Što plavo postaje dublje, to snažnije vuče čovjeka prema beskraju, budeći u njemu želju za čistim i, konačno, za nadnaravnim…

Gilgameš, junak istoimenog sumerskog epa, nosi talisman od lazurita: Bogovi, ne dajte da ovo zaboravim, uz pomoć lapisa na mome vratu…

U grobnicama kraljeva iz Ura pronađeno je preko šest tisuća majstorski izrađenih predmeta od lapisa lazulija, poput stijega iz Ura, ovna u šipražju, ptica, dijelova lire, posuda, ogrlica, cilindričnih pečata…

Mnoštvo iskopanih predmeta govori o velikoj potražnji za lazuritom, što se nastavilo u perzijskoj te kasnije u islamskoj civilizaciji.

U Kini kao jedan od pet savršenih materijala, uz zlato, žad, porculan i broncu, lazurit se koristio za ukrašavanje carske palače, mauzoleja i hramova.

No sve što je dragocjeno, obično je rijetko, pa su i rudnici lazurita malobrojni.

Najstarije nalazište, iz kojega se lazurit vadio još prije sedam tisuća godina, aktivno je i danas, a nalazi se u Afganistanu.

Otuda se od davnine lapis otpremao u Kinu, Indiju, Tibet, Sumer…

No, čini se da je glavno žarište trgovine bila Mezopotamija, posebno se spominje g

rad Ur na rijeci Eufrat otkuda se lapis izvozio u Egipat i drugdje.

Premda danas postoje i druga nalazišta, od kojih su najpoznatija ona u Čileu i Rusiji, još uvijek se najviše cijeni upravo afganistanski.

Afganistan je planinska zemlja s tek 12 % obradive površine, oskudijeva oborinama pa u njemu prevladavaju suhe goleti nerijetko nalik Mjesečevim pejzažima.

Ipak, u pokrajini Badakšan, na sjeveroistoku zemlje, prema granici s Tadžikistanom, negostoljubiva kamena pustinja pod zemljom skriva pravo kraljevsko plavo blago – lapis lazuli kojim su se, kao simbolom plemenitosti, od davnina okruživali kraljevi, carevi i faraoni.

Marco Polo, koji je prošao tim krajem u XIII. stoljeću, zabilježio je u svom putopisu: “Postoji planina u toj regiji gdje se može naći najfiniji azur [lapis lazuli, op.] u svijetu.”

Zaista, prastaro nalazište lapisa lazulija aktivno je i danas, i ne samo da je najstarije, nego je i najbogatije nalazište u svijetu, a njegov je lapis najcjenjeniji.

S tim je poludragim kamenom povezana i skupocjena boja u slikarstvu: ultramarin, odnosno tamnoplava.

Naziv ultramarin, “prekomorski”, govori da se boja nabavljala s drugog kraja svijeta jer se najkvalitetniji prirodni pigment ultramarina dobivao složenim postupkom od mljevenog lapisa iz afganistanskih rudnika.

Egipćani i Kinezi koristili su ga od davnina u slikarstvu.

Modri zvjezdani svodovi u egipatskim hramovima i grobnicama oslikani su bojom dobivenom od lazurita.

Ova boja ima istaknuto mjesto i u islamskoj umjetnosti, posebno u ukrašenim kaligrafskim zapisima.

U europskom slikarstvu između XIII. i XIX. stoljeća ta živopisna boja, zvana kraljevskom, iznimno se cijenila zbog svoje neponovljive izražajnosti.

Budući da je bila izrazito skupa, koristila se uglavnom za naglašavanje svetosti trenutka ili općenito svetog, pa je tako njome najčešće bojen plašt Djevice Marije.

Tome u prilog govori i crtica iz dnevnika slikara Albrechta Dürera (1471. – 1528.) koji je zabilježio da je jednu od svojih slika prodao za dvanaest dukata kako bi mogao kupiti uncu najfinijeg ultramarina…

Zato se uglavnom koristila na izričit zahtjev naručitelja.

Kako god, Michelangelova Sveta obitelj, Dürerovo Poklonstvo Maga, Peruginova Djevica i dijete s anđelima, Rubensovo Rano jutro, Vermeerova Djevojka s bisernom naušnicom, samo su neka od brojnih remek-djela u kojima dominira svojom jedinstvenom izražajnošću.

Velika potražnja za ultramarinom, njegova ograničena dostupnost i visoka cijena rezultirali su time da je 1834. godine taj pigment umjetno sintetiziran, pa je prirodni zamijenjen sintetičkim.

Badakšanski rudnik Sar-e-Sang leži uz obalu rijeke Kokče, oko koje se uzdižu 6000 – 7000 m visoki vrhunci himalajskog planinskog lanca Hindukuša, ispresijecani uskim dolinama povezanim prijevojima na oko 3000 m nadmorske visine.

Površinska rudarska okna nalik špiljama nalaze se na gotovo vertikalnim teško pristupačnim klisurama, 1500 m iznad rijeke.

Način iskapanja malo se promijenio tijekom stoljeća.

Komadi izvađenog lapisa spuštaju se na leđima u rudarsko naselje u dolini koje služi kao sabiralište, a otuda se na mulama i magarcima prenose do ceste gdje ih preuzimaju teretna vozila.

Lazurit se vadi samo između lipnja i studenoga, kada to dopuštaju vremenski uvjeti.

Pigment dobiven od lapisa lazulija danas se uglavnom koristi za restauracije umjetničkih djela, a kamen za nakit i ukrasne predmete.

Iako je za današnjeg čovjeka izgubljena duboka simbolička dimenzija koja mu se pripisivala u tradiciji, lapis lazuli ostaje pravo afganistansko plavo blago koje priziva nebeski beskraj i koje je oduvijek budilo čežnju za onim neprolaznim, vječnim.

Autor: Jerko Grgić

https://nova-akropola.com/

Rad s Osho tarot simbolima, jedna je od najučikovitijih metoda otkrivanja nesvjesnih (potisnutih) obrazaca, kroz 'razgovor' sa samim sobom...dokazano mojim dugogodišnjim radom kroz vlastito iskustvo i iskustvo ostalih sudionika!