Upisao:

mlabos

16. travnja 2020.

OBJAVLJENO:

PROČITANO

583

PUTA

Kako biti siguran u sebe

Psiholog Peter Lauster u svojoj knjizi Postanite samopouzdani ističe dva bitna elementa koja doprinose niskoj razini samopozdanja, a to su učestalost pokuda tijekom odrastanja i potrošački mentalitet današnjeg vremena. Autor navodi da kada bismo tijekom odrastanja brojili svaku pohvalu ili pokudu, ustanovili bismo da jedna pohvala dolazi na deset pokuda ili kazni.

Sigurnost u samoga sebe jedno je od onih stanja kojem ljudsko biće najviše teži, a koje mu je istovremeno i najteže dostupno.

Ideja o vlastitoj vrijednosti osnova je samopouzdanja.

Kada ljudi nemaju samopouzdanja, tada se često uspoređuju s drugima i na temelju toga procjenjuju vlastitu vrijednost.

Osoba koja je sigurna u sebe nema potrebu za dokazivanjem i ne osjeća se ni superiorno ni inferiorno u odnosu na druge.

Samopouzdanje se razvija tijekom cijelog života i gradi u suočavanju s različitim životnim situacijama.

Što razara osjećaj vlastite sigurnosti?

Psiholog Peter Lauster u svojoj knjizi Postanite samopouzdani ističe dva bitna elementa koja doprinose niskoj razini samopozdanja, a to su učestalost pokuda tijekom odrastanja i potrošački mentalitet današnjeg vremena.

Autor navodi da kada bismo tijekom odrastanja brojili svaku pohvalu ili pokudu, ustanovili bismo da jedna pohvala dolazi na deset pokuda ili kazni.

Jedan od razloga tolike učestalosti pokuda jest stav okoline prema greškama drugih.

U slučaju da djelovanje rezultira neuspjehom ili pogreškom, sredina gleda na pogrešku kao na nešto nepopravljivo.

Nerijetke su pokude poput: Kako to nisi znao?

Kako ti se to moglo dogoditi? Beskoristan si, lijen, glup, ne valjaš…

Ako se takve izjave ponavljaju, kod pojedinca se može javiti negativan stav prema sebi: Kako se mogu osjećati vrijednim kad tako mnogo griješim, kad sam tako malo vrijedan pohvale?

Nažalost, nerijetko su roditelji i drugi autoriteti iz našeg djetinjstva skloniji kritiziranju nego davanju konstruktivnih savjeta.

Tako se stvaraju negativna uvjerenja, a jedno od njih je da su pogreške nešto loše. Ako pogriješimo, vjerujemo da smo bezvrijedni.

Ali pogreške su, ako učimo iz njih, naši važni učitelji.

Naše vrijeme karakterizira orijentiranost prema vanjskom svijetu.

Traže se promjene i podražaji izvana, ali ne i rad na sebi… Želi se sve što služi onom izvanjskom: automobil, odjeća s potpisom, egzotična putovanja… “Imati” postaje važnije od “biti”.

S druge strane, prisutan je sve veći porast tjeskobe i depresije.

Toliko željena sreća kao da izmiče.

Čovjek se sve više udaljava od sebe, ne nalazi nutarnji mir niti nutarnju ispunjenost.

Traži se sigurnost u posjedovanju stvari, u onome što je izvan nas, zaboravlja se da ono što imamo danas već sutra možemo izgubiti.

Kako se izražava nedostatak povjerenja u sebe?

Kada nam nedostaje povjerenje u sebe, tada svaki susret s nekom preprekom ili problemom postaje nerješiva situacija.

Nesigurna osoba tada često prebacuje krivnju na okolnosti ili na druge: Zašto se to samo meni dešava?

Drugima ide sve lako u životu, meni je najteže!

To znači preuzeti ulogu žrtve, a ne aktivnog sudionika u životu.

Takvi stavovi blokiraju izražavanje naših stvarnih sposobnosti.

Nesigurne osobe često imaju i pesimističan stav prema životu.

Unaprijed zamišljaju negativne ishode.

Boje se promjena, novih iskustava, što ih čini još krhkijim i nesigurnijim u sebe.

Nesigurne osobe ovise o mišljenju i prosudbi okoline.

Strah ih je izražavati vlastite stavove ili ideje.

U slučaju da se njihovi stavovi ne podudaraju s mišljenjem većine, zatomljuju ih jer se boje da će izgubiti naklonost sredine.

Nasuprot tome, osoba koja ima samopouzdanje preuzima odgovornost za ono što joj se događa u životu.

Ako imam samopouzdanje, onda imam pozitivno mišljenje o sebi, otvoren pogled na svijet, život koji se temelji na djelovanju.

Kako biti više siguran u sebe?

Prvi je korak u izgradnji samopouzdanja upoznati sebe.

Svi smo uvjereni da poznajemo sebe.

Poznajemo svoje svakodnevno ponašanje, svoje uobičajene reakcije i možda ono što drugi govore o nama.

No, riječ je o dubljem poznavanju koje zahtijeva iskrenost prema sebi. Upoznati vlastite slabosti, ali i snage, kvalitete.

Svaki čovjek posjeduje neku vrijednost ili vrlinu.

Potrebno ih je vježbati kao odgovor na različite životne situacije i one će prizvati niz drugih vrijednosti za koje i ne slutimo da ih imamo.

One predstavljaju onaj trajni oslonac koji uvijek možemo potražiti unutar sebe, bez obzira na okolnosti.

One su temelj samopouzdanja.

Svatko se može razvijati, mijenjati, ali to nitko ne može učiniti umjesto nas.

Ako imamo samopouzdanja, onda ne osuđujemo druge već djelujemo, otvoreni smo za nove mogućnosti, znamo slušati druge, znamo prihvatiti nečiji savjet, a isto tako znamo i dati savjet.

Kada smo sigurni u sebe, ponašamo se kreativno, a to znači preuzeti odgovornost za vlastito djelovanje.

http://nova-akropola.hr

Rad s Osho tarot simbolima, jedna je od najučikovitijih metoda otkrivanja nesvjesnih (potisnutih) obrazaca, kroz 'razgovor' sa samim sobom...dokazano mojim dugogodišnjim radom kroz vlastito iskustvo i iskustvo ostalih sudionika!