Nova izložba u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna
Salon Izidor Kršnjavi
Izložba otvorena od 15. veljače - 28. veljače 2011.
(od ponedjeljka do petka od 11 do 18.30 sati)
Mace, mornari, djeca i šume u ilustracijama Ive Višošević
Mlada umjetnica Iva Višošević priredila je treću samostalnu izložbu "Mace, mornari, djeca i šume" koja je sinoć otvorena u izložbenom salonu "Izidor Kršnjavi"
Mlada ilustratorica Iva Višošević priredila je treću samostalnu izložbu "Mace, mornari, djeca i šume" koja je sinoć otvorena u izložbenom salonu "Izidor Kršnjavi" u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna.
Iva Višošević rođena je 1978. u Zagrebu. Na Tekstilno-tehnološkom fakultetu diplomirala je 2000. modni dizajn, a slikarstvo je diplomirala na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 2008. u klasi profesora Rončevića.
Ljubav
Uz slikarstvo bavi se ilustriranjem knjiga za djecu (Mozaik knjiga, Neodidacta, Profil, Školska knjiga, Gumbootbooks-Vancouver, North Parade Publishing- London) i dizajnom interijera.
Skupno je izlagala u Zagrebu, Splitu, Pečuhu i New Yorku.
Dobitnica je Prve nagrade 25. zagrebačkog salona mladih u kategoriji crteža i ilustracije.
Izložba je otvorena do ponedjeljka, 28. veljače, od ponedjeljka do petka od 11 do 18.30 sati.
http://www.vecernji.hr/kultura/mace-mornari-djeca-sume-ilustracijama-ive-visosevic-clanak-253175
"Ilustracije slikovnica predstavljaju izazov za umjetnike kad se odluče uhvatiti u koštac s crtežom koji nadopunjava tekst u punom smislu te fraze jer ilustrirati knjigu za odrasle podrazumijeva dati primat tekstu.
Pred nama je nekoliko ciklusa ilustracija Ive Višošević koji pokazuju zrelost u rješavanju problema te forme.
Ilustracije za Priče iz obližnje šume Erike Katačić Kožić svjedoče zanimljivo rješenje: na papir je zalijepljen novinski papir koji se gužva čineći zanimljivu teksturu. Na njemu su načinjeni jednostavni crteži koji ostavljaju dovoljno mjesta za tekst Priča i funkcioniraju zasebno kao estetski zanimljive kompozicije s dinamikom nepravilnih linija crteža na "pokrenutoj" monokromnoj podlozi.
Glavne karakteristike ovih radova su neposrednost i izvornost vizualne invencije.
Na izložbi su i "objekti - ilustracije", likovi životinja nalijepljenih na drvo. Na tim drvenim komadima prepoznajemo stil ilustracija u nježnom, pastelnom koloritu i korištenju "grubog" crteža koji ne teži pravilnosti, ali nas ne smije zavarati jednostavnost u izvedbi jer pokazuje sažetost izraza za koju je potrebno veliko crtačko umijeće.
Ovi objekti su zanimljivi i kao prelaženje granica primijenjenih i čistih umjetnosti: ilustracije, koja je po definiciji dodatak nečemu, i objekta mišljenog kao samostalne umjetnine.
Iako svi primijenjeni crteži ove autorice funkcioniraju i izvan svog izvornog konteksta, to svojstvo je, zbog intencije rada kao samostalnog, najočitije u ovim objektima.
Djeca i njihov svijet nisu samo adresati radova ove plodne umjetnice, nego i njihova tema u ciklusu Indigo djeca.
Indigo svijet
Akvareli te serije prikazuju svijet kroz prizmu dječjeg pogleda. Likovi u različitim aktivnostima prikazani su konturama koje se preklapaju, zgrade u simplificiranim monokromatskim likovima dok je nebo ispunjeno zviježđima.
Poanta je u postizanju "infantilnog očuđenja" vizije svijeta kakvu bi imala djeca. Primjere za takvo pripovijedanje u književnosti možemo naći u romanima Tata, ti si lud Williama Saroyana, Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji Bore Ćosića ili u filmu Tko pjeva zlo ne misli. U koloni ljudi na jednoj slici individue su označene imenima velikih slikara, što sugerira da je njihov talent plod imaginacije i jedinstvenog viđenja svijeta (kakvo su imali još kao djeca), kao i činjenicu da su se morali oduprijeti bezličnoj mašineriji obrazovanja kako bi ostvarili svoje potencijale..." Feđa Gavrilović, iz predgovora izložbi
Izvadak iz teksta -
Još Ivinih slika...