Upisao:

mlabos

1. rujna 2020.

OBJAVLJENO:

PROČITANO

688

PUTA

Francis Bacon – O bogatstvu

Čovjek ne može osjetiti potpuno zadovoljstvo u velikom bogatstvu; on ga može posjedovati, može ga dijeliti i davati; može biti čuven po bogatstvu, ali bogatstvo nema za vlasnika prave koristi.

Bogatstvo ne mogu nazvati drugačije do prtljagom vrline.

Bolja je rimska riječ, impedimenta.

Jer što je vojsci prtljaga, to je vrlini bogatstvo.

Ne može je se odbaciti, ili ostaviti, mada usporava napredovanje; zaista, briga o njoj ponekad vodi do gubitka bitke ili priječi pobjedu.

Od velikog bogatstva nema prave koristi, osim ako ga se ne dijeli; sve ostalo je utvaranje.

Ovako je govorio Salomon: Gdje je mnogo bogatstva, mnogo je i gotovana, pa kakva je korist od toga gospodaru, osim što ga očima gleda?

Čovjek ne može osjetiti potpuno zadovoljstvo u velikom bogatstvu; on ga može posjedovati, može ga dijeliti i davati; može biti čuven po bogatstvu, ali bogatstvo nema za vlasnika prave koristi.

Zar ne vidiš kako su napuhane cijene kamenčića i rijetkosti?

I što se sve razmetljivo ne čini da bi se stvorio dojam kao da ima neke koristi od velikog bogatstva?

Ali, reći ćeš, ono može biti korisno da izvuče čovjeka iz opasnosti ili neprilika.

Kao što je Salomon rekao: Bogatstvo je bogatašu njegova tvrđava i kao visok zid u mašti njegovoj.

I to je odlično rečeno, to da je u mašti, ali ne uvijek u stvarnosti.

Jer zasigurno su velika bogatstva zavela više ljudi nego što su ih iskupila.

Ne traži uznosito bogatstvo, već ono koje možeš pravedno steći, trezveno koristiti, radosno dijeliti i mirno ostaviti.

Ipak, nemaj filozofski ili redovnički prezir prema njemu.

Nego razlikuj, kako Ciceron dobro kaže o Rabiriju Postumu, In studio rei amplificandae apparebat, non avaritiae praedam, sed instrumentum bonitati quaeri [U nastojanju da uveća svoj imetak on očigledno nije tražio plijen da nahrani svoju pohlepu, nego sredstvo za činjenje dobra].

Poslušaj i Salomona i čuvaj se brzog stjecanja bogatstva; Qui festinat ad divitias, non erit insons [Onaj tko žuri do bogatstva, neće biti nedužan].

Pjesnici zamišljaju da kada Pluta (koji je Bogatstvo) šalje Jupiter, on šepa i ide sporo; no kada dolazi od Plutona, on trči i brz je u nogama.

Što znači da bogatstva stečena ispravnim sredstvima i poštenim radom dolaze sporo; ali kada dođu smrću drugih (putem nasljeđa, oporuke i slično), ona se sruče na čovjeka.

Ali to isto se može primijeniti i na Plutona, ako ga uzmemo za đavla.

Jer kada bogatstva dolaze od đavla (bilo prijevarom ili potlačivanjem ili neispravnim sredstvima), ona dolaze brzo.

Načini bogaćenja su mnogi, a većina njih je nepoštena.

Škrtost je jedan od najboljih načina, no nije bezazlen jer priječi čovjeka u širokogrudnim i milosrdnim djelima.

Rad na zemlji je najprirodniji način stjecanja bogatstva, jer to je blagoslov naše velike majke zemlje; no to je spori način.

Pa ipak, kada se čovjek koji posjeduje velik imetak da u poljoprivredu, jako uvećava svoje bogatstvo.

Poznavao sam plemića u Engleskoj koji je imao prihode veće od bilo koga drugoga u moje vrijeme; imao je svoje uzgajivače stoke i ovaca, drvosječe i drvodjelce, rudare, ratare, one koji rade s olovom i željezom i još mnoge druge.

Tako se njemu zemlja zbog stalnog dotjecanja činila poput mora.

Dobro je primijetio jedan da je sam vrlo teško došao do malog bogatstva, a vrlo lako do velikog.

Jer kada sredstva nekog čovjeka toliko narastu da može očekivati najpovoljnije cijene i zaključiti poslove koje si zbog njihove veličine mali broj ljudi može priuštiti, i biti ortak u poslovima mladih ljudi, on će sigurno napredovati.

Dobici od običnih obrta i poziva su časno zarađeni i uvećavaju ih uglavnom dvije stvari: marljiv rad i dobar glas o dobrom i poštenom trgovanju.

Ali dobici od pogodbi sumnjivije su prirode, kada ljudi vrebaju nečiju nevolju, koriste sluge i posrednike da ih privuku, lukavo zbunjuju druge koji bi bili bolji kupci i koriste se tima sličnim, prepredenim i nepoštenim načinima.

Što se tiče preprodaje, kada čovjek kupuje ne da bi zadržao nego da bi ponovno prodao, to obično pogađa kako onoga koji mu prodaje, tako i onoga koji od njega kupuje.

Dioničarstvo donosi bogatstvo, ako se dobro izaberu ruke u koje se ima povjerenja.

Lihvarstvo je najsigurniji način stjecanja dobitka, mada jedan od najgorih; kao kad čovjek jede svoj kruh in sudore vultus alieni [u znoju lica drugog čovjeka]; i uz to, ore nedjeljom.

Ali ma koliko god da je lihvarstvo siguran izvor bogatstva, ono ima svoje manjkavosti, jer se zelenaši i mešetari zbog ostvarenja svoje vlastite koristi služe nepoštenim ljudima.

Kad se čovjeku posreći da bude prvi u kakvom izumu ili u povlastici, to može ponekad dovesti do čudesnog bogaćenja; kao što je to bio slučaj s prvim čovjekom koji je proizvodio šećer na Kanarskim otocima.

Prema tome, ako je čovjek od logike i ima sposobnost prosuđivanja i izumiteljski dar, on može napraviti velike stvari; osobito ako je za to povoljan trenutak.

Onaj koji računa na sigurne dobitke, teško će doći do velikog bogatstva; a onaj koji sve stavlja na kocku, često propadne i postane siromašan: dobro je stoga u rizicima imati sigurnost koja može odoljeti gubicima.

Monopoli i kupovina robe za preprodaju, tamo gdje nema ograničenja, sjajan su način bogaćenja; posebno ako je čovjek razborit da može procijeniti za kojim će stvarima nastati potražnja, i da se tako opskrbi unaprijed.

Bogatstva stečena u službi, mada imaju određeno dostojanstvo, kad su stečena ulagivanjem, podilaženjem, i drugim dodvorničkim načinima, mogu se ubrojiti među najgore.

Što se tiče lova na oporuke i njihovog izvršenja (kao što je Tacit rekao o Seneki4, testamenta et orbos tamquam indagine capi [oporuke i starateljstva je, takorekuć, hvatao u svoju stupicu]5, ljudi su tu spremni potčiniti se onima koji su čak i lošiji od onih kod kojih služe.

Ne vjeruj previše onima koji se grade da preziru bogatstvo; jer oni preziru one koji ga nemaju, a ništa ih manje ne preziru kad se obogate.

Ne cicijaši; bogatstvo ima krila i ponekad samo od sebe odleti, a ponekad mu se mora dopustiti da odleti kako bi se uvećalo.

Ljudi ostavljaju svoja bogatstva rođacima ili za javno dobro; i od umjerene podjele najbolje prosperiraju oba slučaja.

Velik imetak ostavljen nasljedniku je poput mamca pticama grabljivicama oko njega koje su ga spremne ščepati, ako nije dovoljno zreo po godinama i prosuđivanju.

Isto su tako raskošni darovi i zaklade poput žrtvi bez soli, ništa drugo do bijeli grobovi milodara koji će uskoro istrunuti i propasti iznutra.

Stoga ne mjeri svoje darove količinom, već ih određuj s mjerom; i ne odgađaj milosrdna djela do smrti; jer, doista, ako pravo odvagnemo, onaj koji tako radi velikodušniji je s tuđim dobrima nego sa svojim vlastitim.

https://nova-akropola.com/

Rad s Osho tarot simbolima, jedna je od najučikovitijih metoda otkrivanja nesvjesnih (potisnutih) obrazaca, kroz 'razgovor' sa samim sobom...dokazano mojim dugogodišnjim radom kroz vlastito iskustvo i iskustvo ostalih sudionika!