PROČITANO

512

PUTA

Filozofija kao način života

Međutim, u starom svijetu, primjerice u Grčkoj i Rimu, filozofski se sustav smatrao samo potrebnim okvirom za prilično mali broj sažeto iskazanih principa prema kojima je filozof živio svoj život. Praktični primjer tih maksima stoičkog filozofa Epikteta je sljedeći: “Nauči se nositi s uvredama i podnositi druge ljude.” U tom smislu filozofija je umijeće življenja, a cilj filozofije jest ovladati tim umijećem: postati majstor umjetnosti života.

Neki dan od jednog sam farmera čuo znakovitu rečenicu: “Farma je način života.”

I sinulo mi je da bilo koji posao koji se radi s pažnjom i kako valja, mora biti način života.

Isto vrijedi i za filozofiju.

Prema Pierreu Hadotu, francuskom filozofu XX. stoljeća, filozofija se nekada smatrala načinom života, dok je uz neke iznimke moderna filozofija prije svega diskurs razvijen u kabinetu, a zatim prenesen u knjige.

Praktični primjer tih maksima stoičkog filozofa Epikteta je sljedeći: “Nauči se nositi s uvredama i podnositi druge ljude.”

U tom smislu filozofija je umijeće življenja, a cilj filozofije jest ovladati tim umijećem: postati majstor umjetnosti života.

Možemo reći da je to najveće umijeće koje objašnjava sva druga. Hadot otkriva da su u antici postojale duhovne vježbe koje su prakticirali svi filozofi: meditacija o proživljenim iskustvima na kraju svakog dana koja kulminira ispitivanjem savjesti i planiranjem sljedećeg dana; kontemplacija prirode da bi se razumjeli zakoni života i potaknulo stanje unutarnje radosti i spokoja; razmišljanje o vlastitoj smrtnosti što vodi tome da ne strepimo od smrti i ne pridajemo preveliku važnost ljudskim brigama unutar veće slike stvarnosti.

No, i danas imamo koncept filozofskog stava prema životu koji podrazumijeva određeni stoicizam i prihvaćanje stvari onakvima kakve jesu.

To podrazumijeva sposobnost da se ostane mirnim i zadovoljnim i u najvećim nedaćama.

To zapravo sažima filozofski ideal.

Kako nam filozofija može pomoći da to postignemo?

Čineći tako da se osjećamo povezanima s većom stvarnošću koju možemo nazvati prirodom, životom ili Bogom, već kako hoćete.

S jedne strane, filozofija znači shvaćanje nekih temeljnih istina, kao što su “univerzum je jedan” ili “jedinstvo u mnoštvu”.

Dolazimo u dodir s tim istinama čitajući djela velikih filozofa i koristeći se našom sposobnošću mišljenja i intuicije.

Ali nakon tog uvida mora uslijediti stalno nastojanje da se život živi u skladu s tim metafizičkim istinama.

Ako smo svi mi jedno, moramo pokušati živjeti u skladu s našim bližnjima i konačno prestati misliti na ‘sebe’ i umjesto toga misliti na ‘nas’.

Slikar ili glazbenik mora vježbati da bi usavršio svoje umijeće; tako je i s filozofijom kao umjetnosti življenja – nemoguće je zadovoljiti se samo teorijom.

Biti filozof znači nastojati usavršavati se u umijeću življenja.

Zanimljivo je istaknuti da je svaki antički filozof nastojao pozitivno utjecati na svijet oko sebe.

Primjerice, mnogi su predsokratovci bili državnici; Platon je svojim političkim idejama nastojao promijeniti svijet; Epikur je rekao da je uzaludna riječ filozofa koja ne liječi ni jednu ljudsku patnju.

Nije li vrijeme da se istinska filozofija vrati u naš svijet i da igra važnu ulogu u ujedinjavanju ljudskih bića, vraćajući im jedinstvo sa samim sobom, s prirodom i s drugima?

Autor: Julian Scott

http://nova-akropola.hr

Rad s Osho tarot simbolima, jedna je od najučikovitijih metoda otkrivanja nesvjesnih (potisnutih) obrazaca, kroz 'razgovor' sa samim sobom...dokazano mojim dugogodišnjim radom kroz vlastito iskustvo i iskustvo ostalih sudionika!