IZRAELSKO-ARAPSKI SUKOB 1967.

Poslije 1956. godine, kada su izraelsko-anglo-francuske snage intervenirale protiv Egipta, neprestano je bila prisutna mogućnost vojnog obračuna između Izraela i susjednih arapskih zemalja.

Zbog suprotnih interesa Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza na tome području prijetila je i opasnost prerastanja lokalnog sukoba u rat širokih razmjera.

Slijeva nadesno: izraelski generali Uzi Narkiss, Moshe Dayan i Yitzhak Rabin ulaze u Istočni Jerusalem u junu 1967 

 

Sinaj

Početkom 1967. oružani granični incidenti bili su sve brojniji.

Poslije obavijesti da će Izrael napasti Siriju i da skuplja snage prema Jordanu, u svibnju je počela koncentracija egipatskih jedinica na Sinaju.

 

Istodobno Izrael je u najvećoj tajnosti počeo opću mobilizaciju.

Stanje je bilo krajnje napeto kada su se povukle snage Ujedinjenih naroda iz sinajske pustinje i kad je Egipat blokirao izraelsku luku Elat u Akapskom zaljevu.

Izrael je 5. lipnja 1967. krenuo u napad.

Rat je počeo iznenadnim udarom izraelskog zrakoplovstva na egipatska uzletišta.

Već prvoga dana rata izraelsko zrakoplovstvo uništilo je gotovo sve borbene zrakoplove Egipta, Sirije i Jordana.

Odmah nakon toga počeli su i prodori izraelskih oklopnih jedinica.

Na cijeloj sinajskoj fronti egipatske snage napadane su iz zraka i sa zemlje, s razbijenim sustavom zapovijedanja, napuštale su prigodom povlačenja teško naoružanje, vozila i drugu ratnu opremu.

 

Desant na obalama Sueskog kanala

 

Izraelski vojnici se pripremaju za bitku

Trećega dana rata Izraelci su izbili na obalu Sueskog kanala kod Al Kanta, a idućega dana duž cjelokupne njegove duljine.

Egipat je u tom trenutku ostao bez svoje operativne vojske.

Uz posredovanja Ujedinjenih naroda, kasno noću 8. lipnja, prekinute su borbe na sinajskoj fronti.

Izraelci su postigli zapažene uspjehe i u borbi s Jordanom i Sirijom.

Premda je Vijeće sigurnosti prihvatilo Rezoluciju o prekidu sukoba kao osnovnog uvjeta za uspostavu mira na Bliskom istoku, Izrael nije postupio po toj Rezoluciji.

Bliski istok i dalje je ostao opasnim ratnim žarištem.

U Šestodnevnom ratu arapske su zemlje imale oko 30 tisuća poginulih ili nestalih vojnika.