Kad je godine 1840. počela izgradnja velike željezničke pruge Beč-Trst, javile su se i u Hrvatskoj težnje da se važna prometna žarišta Sisak i Karlovac povežu željeznicom preko Zagreba i dolinom Save sa stanicom Zidani Most.

Hrvatski su veleposjednici iz komercijalnih razloga bili posebno zainteresirani za izgradnju pruge od Zagreba do Zidanog Mosta, preporučujući čak i pogon konjima ako su lokomotive preskupe.

Godine 1851. počele su se obavljati terenske studije i trasiranje buduće pruge Zidani Most-Zagreb-Sisak, a istodobno se raspravljalo o najpovoljnijem smještaju novoga kolodvora.

Godine 1855. počeli su zemljani radovi dolinom Save prema Zagrebu. Unatoč brojnim tehničkim i novčanim smetnjama, tijekom 1861. i 62. postavljeni su zidani stupovi za most na Savi pokraj Zagreba.

Početkom 1862. završena je izrada podloga za prugu od Zidanog Mosta do Velike Gorice i Siska, a istodobno je napredovalo i podizanje kolodvorskih zgrada duž nove pruge.

Veći zastoj u izgradnji pruge dogodio se u Mraclinu jer su seljaci bili protiv njezine izgradnje, pa su čak napadali inženjere i radnike, razbijali instrumente, rušili dovršene objekte i uništavali pragove.

Ipak, i ta je zapreka uklonjena, pa je u svibnju 1862. počelo polaganje tračnica, a dovršen je i most preko rijeke Krapine pokraj Zaprešića.

SVEČANI DOČEK OB DOLASKU PERVOGA VLAKA NA ZAGREB JUŽNI KOLODVOR 1862

I napokon, 31. kolovoza 1862. stigla je iz Zidanog Mosta prva lokomotiva u Zagreb, na Zapadni kolodvor gdje se okupio gotovo cijeli grad kako bi vidio tu zadimljenu kočiju koja se kreće bez konja.

Nakon uspjele pokusne vožnje u Zagreb je stigla i prva željeznička kompozicija s dva vagona, a kad su položeni brzojavni vodovi, signali i sigurnosni uređaji duž pruge, otvoren je 1. listopada 1862. redovit promet Zidani Most-Zagreb-Sisak.