Rođen: 24. kolovoza 1864. u Požegi
Umro: 12. lipnja 1918. u Kreševu

Dragutin Lerman je poznati hrvatski istraživač. Umro je u 54. godini, 12. lipnja 1918., iscrpljen od malarije i posljedica tropskih groznica. Prema vlastitoj želji pokopan je u osami ispod kreševskih lipa.

Osobito sam sretan što u ovakvoj međunarodnoj ekspediciji zastupam svoju dragu domovinu Hrvatsku. Mnogi smatraju da pretjerujem, ali ja sam duboko uvjeren da u Kongo ne odlazim iz obijesti ili sebičnosti.

Te riječi napisao je Dragutin Lerman svom prijatelju, neposredno prije nego što je napustio požešku dolinu i otišao u potragu za blagom crnog kontinenta.

Nije imao ni 20 godina kada se našao u poznatoj Stanlyjevoj ekspediciji koja je istraživala Kongo.

Na Stanlyjev poziv, objavljen u cijeloj Europi, odmah se odazvao i nastavio avanturu koju je započeo krstarenjem Europom i naučio više stranih jezika.

Na put u Afriku Lerman je otišao zajedno s Napoleonom Lukšićem, pomorskim časnikom iz Karlovca.

U Kongu je Lerman mnogo prije drugih istraživača svladao nekoliko domorodačkih dijalekata, pa mu Stanly povjerava suradnju s poglavicama afričkih plemena.

Općenito, Lerman uživa najveće povjerenje vođe ekspedicije, europske novine ističu ga kao najzaslužnijeg člana, a belgijska vlada imenuje ga glavnim povjerenikom za istočni Kongo.

Između 1882. i 1896. Lerman je odlazio u Kongo četiri puta te je boravio u afričkim džunglama oko 3000 dana, o čemu je redovito pisao u dnevniku koji se čuva u arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Lerman nije zaboravio svoj zavičaj. Pri svakom povratku u domovinu donosio je bogate zbirke oružja, oruđa i predmeta crnačke kutlure, koji su smješteni u Etnografskom muzeju u Zagrebu.

Na prvoj zemljopisnoj karti Konga, koju je objavila belgijska vlada, nalazi se više toponima s hrvatskim imenima.

Lerman je napisao u dnevniku:

Kod prijelaza preko rijeke opazih krasne slapove i na taj spomen da ih je jedan Hrvat otkrio prozovem ih Zrinskim slapovima.

Poslije povratka iz Konga Lerman se nastanio u bosanskome gradiću Kreševu. Tamo punih šest godina krstari stopama starih Sasa, ispitujući napuštena nalazišta zlata i istražujući druga rudna bogatstva.

Grob u Kreševu