IVAN TIŠOV
Rođen: 8. veljače 1870. u selu Viškovci, nedaleko od Đakova
Umro: 20. rujna 1928. u Zagrebu
Hrvatski slikar Ivan Tišov pripadao je skupini umjetnika koji su se nakon školovanja vratili u Zagreb i, predvođeni Vlahom Bukovcem, stvorili likovnu koloniju te bili začetnici hrvatske moderne.
Tišov se rodio 8. veljače 1870. u selu Viškovci, nedaleko od Đakova.
Pučku je školu polazio u rodnom selu, a prvi razred gimnazije u Zagrebu.
Kao stipendist Zemaljske vlade uči u Školi za umjetnički obrt u Beču dekorativno slikarstvo, a potom dobiva stipendiju za Akademiju u Münchenu.
Nakon školovanja imenovan je strukovnim učiteljem, a zatim profesorom slikanja i prostoručnog crtanja na Obrtnoj školi u Zagrebu.
Tamo je radio do kraja života.
Umro je od moždanog udara 20. rujna 1928. u Zagrebu.
Dok je bio u Obrtnoj školu u Beču, Tišov je po izboru predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu Ise Kršnjavogdobio narudžbu za četiri slike s alegorijama.
One će biti postavljene na stropu Zlatne dvorane pod naslovima Bogoštovlje, Teologija, Umjetnost i Znanost.
Znanost
Za Pompeansku sobu slikao je Zeusa i Bakanalije.
Sa slikom Umjetnost, poznatom još i pod naslovom Glazba, Tišov je postigao velik uspjeh na Milenskoj izložbi u Budimpešti.
Na Petrogradskoj izložbi predstavlja se akvarelima, a u pravom svjetlu prikazuje se na praškoj izložbi 1903.
Slikao je mnogo portreta, no nije uvijek bio jednako uspješan.
Radio je bez skica i crteža, odmah s kistom, postižući zadivljujuću sličnost.
Portretirao je svoju ženu Anu Neuhäuser, Vladimira Vidrića, Grgu Martića i mnoge druge.
Potkraj stoljeća osjeća se Bukovčev utjecaj na Tišova.
Carmen
Muzika
Tada slika tamnim bojama te ih kontrastira žutom, modrom i zelenom, a teme bira iz narodnoga slavonskog života.
Slika Pod javorom jedno je od najljepših njegovih djela, ostvareno velikom kreativnom snagom.
Na desnom zidu donje lađe nalazi se zidna slika Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem
Kasnije folkloristiku zamjenjuje mitologijom, a fauni i nimfe kao da su iz Vidrićeve imaginacije.
Osim religioznih tema Tišov je radio ikonostas u Plaškom, zidne slike u Križevcima i Bjelovaru, u Svetoj Katarini i u drugim crkvama.
Nastava, u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu
Silazak Svetog Duha (Ivan Tišov, 1898.) na tetrapodu u križevačkoj katedrali
Na Južnim "ulaznim“ vratima naslikan je arkanđeo Mihovil i do njega sv. Ivan Krstite