Rođen: 19. lipnja 1623. u Clermont-Ferrandu
Umro: 19. kolovoza 1662. u Parizu

Francuski filozof, matematičar i fizičar Blaise Pascal rođen je 19. lipnja 1623. u Clermont-Ferrandu.

Oni koji su smatrali njegovu filozofiju skupom protuslovlja činili su to vjerojatno stoga što je ona u sebi ujedinjavala istodobno racionalne i iracionalne snage mišljenja. Očito Pascal nema onu sustavnost filozofskog umovanja poput Descartesa; on je aforističan, fragmentaran, nedorečen, stoga teško shvatljiv.

Radni stol Pascala

Tako je pisano i Pascalovo najvažnije djelo Misli objavljeno poslije njegove smrti, prema bilješkama koje su nađene u ostavštini. U tim su bilješkama zapisi i razmišljanja u posljednjih nekoliko godina njegova života dok mu je krhko zdravlje nagrizala bolest. Veliki duševni napori vodili su ga u vjerski misticizam. Misli se bave egzistencijom.

Pascal je bio izvrstan stilist, sjajan i duhovit polemičar što je pokazao u Pismima provincijalcu koja su nastala u polemici s jezuitima oko teoloških pitanja. Braneći jansenizam na pariškoj Sorboni, pretvorio je teološku raspravu u zabavnu razbibrigu za otmjen svijet.

Pored filozofije važan je Pascalov udjel u znanosti.

Njegova rana intelektualna zrelost došla je do izražaja u 16. godini kad rješava najsloženije matematičke probleme, piše raspravu o presjecima i postavlja teorem, poslije nazvan Pascalov teorem.

Prvi je konstruirao stroj za zbrajanje. Otkrio je pravila djeljivosti nekog broja bilo kojim drugim brojem i sastavio takozvani Pascalov trokut. Istraživao je tlak plinova i tekućina, otkrio je načelo rada barometra. Proučavao je osnovni zakon hidrostatike.

Pascalove filozofske misli i danas su aktualne jer su plod dubokog poznavanja ljudskog bića koje, suočeno s ograničenošću svoga razuma i osjetila, oduvijek nastoji dokučiti istinu između srca i uma.