PROČITANO

1082

PUTA

Dogodilo se na današnji dan...14. veljače 1571.

Benvenuto Cellini bio je talijanski zlatar, kipar i pisac manirizma; jedan od najslavnijih zlatara svih vremena.

Benvenuto Cellini

Bista Benvenuta Cellinija na mostu Ponte Vecchio, Firenca.

Benvenuto Cellini (Firenca, 3. studenog 1500. – Firenca, 14. veljače 1571.) bio je talijanski zlatar, kipar i pisac manirizma; jedan od najslavnijih zlatara svih vremena.

On je bio prava osobnost manirizma, tog nemirnog umjetničkog stila.

Bio je oduvijek nemirna duha, seljakajući se iz mjesta u mjesto, često kako bi izbjegao mnoge tužbe.

Bio je optužen za dva ubojstva u Rimu 1529. g. i imao je reputaciju nasilne osobe.

Radio je u Firenci, Rimu i Parizu kao dvorski zlatar Cosima Medicija, papa i francuskog kralja Franju I.

Majstor je sitnih zlatarskih predmeta od kojih se malo sačuvalo. Harmonično spajanje likova i ukras čine ga prvim zlatarom njegova doba.

Godine 1558. se zaredio za svećenika, ali se ubrzo odrekao zavjeta i oženio majku svoja dva sina.

Svoj burni život ispunjen ubojstvima, krađama, zavišću, bježanjem iz grada u grad i dugogodišnjim tamnovanjem, Cellini je opisao u autobiografiji "Moj život".

Ovo djelo postalo je važno za poznavanje kulturne povijesti kasne renesanse.

Djelo je napisao u svojoj 58. godini u kućnom pritvoru zbog sodomije.

Njegov plameni način života, koji opisuje u svojoj autobiografiji, uključuje homoseksualnost, biseksualnost i epizode transvestitivnosti.

Perzej s Meduzinom glavom, bronca, 1545.-1554., trg Piazza della Signoria, Firenca.

Cellini je njegovao stilski renesansni izraz, ali se u njegovom radu javljaju jasna obilježja manirizma i nemirni oblici ranoga baroka.

Za francuskog kralja Franju I.

Izradio je zlatnu, obogaćenu emajliranim detaljima, Soljenku s likovima Posejdona (kao bog mora, on je simbol soli) i božice Geje (kao božica Zemlje, ona je simbol papra) na postolju bogatom reljefima.