PROČITANO

707

PUTA

Dogodilo se na današnji dan...12. prosinca 1863.

Edvard Munch...Tipičan predstavnik ekspresionizma u slikarstvu. Kao vječito nespokojan, pomalo morbidnan pesimist, u strahu od samoće ljudskog bića, podjednako u gužvi velegrada kao i pred uznemirujućom veličinom prirode.

Edvard Munch

Autoportret

Postimpresionizam - Simbolizam

Edvard Munch (Løten, 12. prosinca 1863. - Ekely, 23. siječnja 1944.), norveški slikar.

Tipičan predstavnik ekspresionizma u slikarstvu. Kao vječito nespokojan, pomalo morbidnan pesimist, u strahu od samoće ljudskog bića, podjednako u gužvi velegrada kao i pred uznemirujućom veličinom prirode.

Spomenuta raspoloženja Munch prenosi i na platno, služeći se linijama koje se izdužuju i povijaju, kao i tonovima boja koje djeluju melankolično.

Takvu atmosferu stvorio je na slikama Krik, Tjeskoba, Na mostu.

Proslavio se u Njemačkoj u 20. stoljeću, te na tamošnje slikare ekspresioniste izvršio znatan utjecaj.

Munch je bio kronični bolesnik cijelog svog života.

Vjeruje se kako je bolovao od bipolarnog poremećaja (poznatijeg kao manijakalna depresija).

Krik, tempera i pastel na kartonu, 90x75 cm, Munchov muzej, Oslo.

Pojačano osiguranje u Munchovom muzeju u Oslu.

Krik (1893.; izvornog naziva "Očaj") je najslavnija Munchova slika koja spada u najprepoznatljivija svjetska djela.

Ona pripada skupini slika koje je Munch nazvao "Friz života", a u kojoj je istraživao teme života, ljubavi, straha, smrti i melankolije.

Kao što je slučaj i s drugim djelima iz ove serije, Munch je napravio brojne verzije istog motiva.

Najpoznatija verzije je bila ukradena iz Munchovog muzeja u Oslu, 22. kolovoza, 2004. god., no već 31. rujna, 2006. norveška policija je pronašla počinitelje i povratila sliku skupa s još jednom - Madonna.

Teme iz Friza života se kontinuirano provalče kroz njegov cijeli život. One se mogu prepoznati u djelima kao što su: Bolesno dijete (1886., portret njegove preminule sestre Sofije), Pepeo (1894.) i Most.

Bolesno dijete

Pepeo

Na "Mostu" se nalaze bezoblične figure koje nemaju prepoznatljivih karakteristika i lica. Zastrašujući oblici tamnog drveća i kuća natkrivljuju figure i pojačavaju osjećaj strave.

Žene su na Munchovim slikama prikazivane ekstremno, ili kao krhke, nevine žrtve ili kao smrtonosne vampirice. Mnogi kažu da to proizilazi iz njegovih seksualnih tjeskoba.