ZAVRŠEN PRVI SVJETSKI RAT

Na malu željezničku postaju Compiegne u Francuskoj stiglo je 11. studenoga 1918. izaslanstvo njemačke vojske i potpisalo kapitulaciju, kao poražena sila u Prvome svjetskom ratu.

Time su prestala neprijateljstva centralnih sila i sila Antante te je završen Prvi svjetski rat, koji je trajao pune četiri godine.

Nakon atentata na austrijskoga nadvojvodu Franju Ferdinanda 28. lipnja 1914. u Sarajevu mjesec su dana poduzimani napori kako bi se izbjegao sukob.

Međutim, kad je Austrija objavila rat Srbiji, u borbu su uvučene mnoge europske i izvaneuropske države.

Rusija je priskočila u pomoć svojem savezniku Srbiji, a austrijski saveznik, Njemačka, objavio je rat Rusiji i njezinu savezniku, Francuskoj.

Budući da su njemačke čete prešle granice neutralnih država Belgije i Luksemburga, Velika Britanija, jamac te neutralnosti, također je ušla u rat.

Italija je odbila svoje ugovorne obveze prema centralnim silama i poslije, kad joj se učinilo da bi se mogla okoristiti i zadovoljiti svoje težnje na Jadranu, prešla u drugi tabor.

Ali sukob se nije zadržao u granicama Europe.

Velika Britanija je od svog saveznika Japana zatražila da stupi u rat, pa se u manje od mjesec dana od početka neprijateljstva u Europi poprište rata proširilo do Tihog oceana. 

Planovi svih vojnih stožera temeljili su se na kratkom ratu, ali nova su oružja učinila obranu odviše jakom da se mogla izvojevati nagla pobjeda.

U rat se potom umiješao i SAD i odlučno pridonio pobjedi zapadnih saveznika.

Blokada Njemačke, posebno njezinih luka, oslabila je njemačko gospodarstvo, uskraćujući joj vrlo važne materijale.

U međuvremenu su golemi gubici pokolebali vjeru u pobjedu.

Do završetka rata, u kojem je sudjelovalo 36 država, poginulo je gotovo 10 milijuna ljudi, oko 20 milijuna je ranjeno, 10 milijuna umrlo je od gladi i bolesti, a materijalna šteta bila je golema.

Mirovni ugovori sklopljeni nakon Prvoga svjetskog rata izmijenili su zemljovid Europe.

Osim promjena u granicama pojedinih država, sankcionirali su i stvaranje novih nacionalnih država koje su nastale nakon raspada Austro-Ugarske i sloma carske Rusije.

Njemačkoj su oduzeta njezina šleska nalazišta ugljena, a smanjena istočna Pruska odrezana je od glavnog tijela carstva koridorom poljskog podučja koji je vodio do internacionalizirane luke Gdanjsk. 

Povijesno carstvo Habsburgovaca raskomadano je te je udovoljeno zahtjevima naroda, njemu podčinjenih, za nezavisnost.

Stvorena je Čehoslovačka i Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca, kasnije Jugoslavija, u koju su se ujedinile Srbija, Crna Gora, bivši dijelovi Austro-Ugarske, Hrvatska i Slovenija.

Austrija i Mađarska postale su odvojene države.

Turska je smanjena na Anadoliju i europski dio s Carigradom.

Poljska je uspostavljena od onih njezinih dijelova što su ih u 18. stoljeću sebi priključile Rusija, Pruska i Austrija.

Nastale su tri baltičke države - Estonija, Litva i Letonija te Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika.

Ali mir poslije Prvoga svjetskog rata nije mogao biti trajan.

Starim proturječnostima pridružile su se i mnoge nove, što je potaknulo klice sukoba koje su došle do izražaja u Drugome svjetskom ratu.