Christiaan Huygens

 

Christiaan Huygens (Kristijan Hajgens) (14. travanj, 1629 – 8. srpanj, 1695), bio je holandski matematičar, astronom i fizičar; rođen u Hagu.

Studirao je pravo na Univerzitetu u Leidenu i na Orange Colledge u Bredi prije nego što se posvetio nauci.

Povjesničari često poistovjećuju Huygensa sa naučnom revolucijom.

Huygens je relativno malo priznat po svojoj ulozi u razvoju modernog integralnog i diferencijalnog računa.

Zapamćen je i po tome što je tvrdio da se svjetlost sastoji od valova.

Godine 1655. otkrio je Saturnov mjesec Titan.

Također je ispitivao Saturnove prstenove, i 1656. otkrio da se prstenovi sastoje od stjena.

 Iste godine otkrio je i opisao maglicu Orion.

Njegov crtež, prvi takve vrste, maglice Orion objavljen je u Systema Saturnium 1659.

  

Koristeći moderan teleskop uspio je da izdvoji iz maglice različite zvijezde.

(Svijetla unutrašnjost maglice Orion nosi ime „Huygensova regija“ u njegovu čast.)

Također je otkrio nekoliko interstelarnih maglica i neke dvojne zvijezde.

Na nagovor Blaise Pascala, Huygens je napisao prvu knjigu o teoriji vjerovatnoće, koju je objavio 1657.

Radio je i na izradi točnog sata, koji bi bio pogodan za pomorsku navigaciju.

Godine 1658. objavio je knjigu pod nazivom Horologium.

Njegovo otkriće sata s klatnom (koji je patentirao 1657) bilo je prekretnica u računanju vremena.

Huygensonov sat, 1657.

Matematičke i praktične detalje svojih otkrića objavio je u Horologium Oscillatorium 1673.

Huygens je razvio i sat sa balansnom oprugom, gotovo istovremeno, mada nezavisno od Robert Hookea, ali spporovi oko ovog otkrića i tko je za to zaslužan su trajale vijekovima.

Međutim, u veljači 2006. otkrivene su izgubljene Hookeove pisane bilješke sa sastanaka Kraljevskog društva u jednoj ostavi u Hampshireu, i po tim bilješkama je utvrđeno da je Hooke prvi otkrio balansnu oprugu.

Kraljevsko društvo je izabralo Huygensa za svog člana 1663.

Godine 1666. Huygens se preselio u Pariz gde je radio u Francuskoj akademiji nauka pod zaštitom Luja XIV.

Koristeći Pariški opservatorij (koji je izgrađen 1672) vršio je dalja astronomska promatranja.

Godine 1684. objavio je Astroscopia Compendiaria u kojoj je prikazao svoj novi zračni teleskop (bez cijevi).

Huygens je razmišljao i o životu na drugim planetama.

U svojoj knjizi Cosmotheoros, zamišljao je kako svemir buja od života, vrlo sličnog životu na Zemlji u 17. vijeku.   

Liberalna klima u Holandiji je ohrabrivala ovakve spekulacije.

Za razliku od njega, filozof Giordano Bruno, koji je također vjerovao u postojanje života u drugim svjetovima, je zbog tih verovanja spaljen na lomači 1600. godine.

Godine 1675. Huygens je patentirao džepni sat.

Izumio je brojne druge naprave i postupke.

Huygens se vratio u Hag 1681. poslije teške bolesti.

Pokušao je da se vrati u Francusku 1685, ali je izdavanje Nantskog edikta (koji je ukinuo vjersku toleranciju) spriječilo njegovu namjeru.

Huygens je umro u Hagu 8. srpnja 1695.