Upisao:

mlabos

11. kolovoza 2020.

OBJAVLJENO:

PROČITANO

458

PUTA

Christian Jacq – živa mudrost drevnog Egipta

Christian Jacq (1947.) je esejist i autor popularnih povijesnih romana čija je radnja smještena u drevni Egipat. Doktorirao je egiptologiju na Sorbonni i njegovi prvi znanstveni radovi izazvali su pozornost Francuske akademije, no ipak se uglavnom okrenuo pisanju romana u kojima združuje egiptologiju sa spisateljskim darom. Međunarodnu slavu priskrbila mu je knjiga o faraonu Ramzesu II. koja je napisana u pet svezaka i izdana u preko dvadeset i pet zemalja. Napisao je više od pedeset knjiga, a osim povijesnih romana, objavio je i sljedeće knjige vezane uz egipatsku tradiciju: Le Mystère des hiéroglyphes (Misterij hijeroglifa), 1997.; La Sagesse vivante de l’Égypte ancienne (Živa mudrost drevnog Egipta), 1998.; Les Maximes de Ptah-Hotep: l’enseignement d’un sage au temps des pyramides (Ptahotepove izreke: poduke mudraca iz vremena piramida), 2004.; Les Grands sages de l’Égypte ancienne: D’Imhotep à Hermès (Veliki mudraci drevnog Egipta: Od Imhotepa do Hermesa), 2009.; itd.

Pisana ostavština je neprocjenjivo blago za upoznavanje bilo koje stare civilizacije. Ona nam možda najbolje približava duh vremena i duh određenog naroda te omogućava dokučiti njegov prevladavajući sustav vrijednosti, ideale koji su ih pokretali, osjećaje, misli, težnje, strahove i vjerovanja.

U svojoj knjizi Živa mudrost drevnog Egipta suvremeni francuski egiptolog Christian Jacq je napravio izbor iz bogate riznice zapisa koji se nalaze po svicima papirusa u muzejima i arhivima širom svijeta, na zidovima hramova, kipova, grobnica… Njihovi nam zapisi, od kojih su najstariji urezani na unutrašnjim zidovima piramida, govore o osobitoj pažnji koju su Egipćani posvećivali etičkim pitanjima: ispravnom životu, pravednosti, pravilnom ophođenju s drugima, te iznad svega čistoći srca. Za njih je srce dar od Boga i dio nas koji je najbliži Bogu; srce najbolje razlikuje dobro od zla, u srcu osjećamo radost, kajanje i žaljenje zbog učinjenih djela te je jedino srcem moguće ispravno razumjeti pouke mudraca. Zato su egipatski mudraci svojim često slikovitim i jezgrovitim savjetima za svakodnevni život nastojali usaditi u srce naroda osjećaj za red, istinu i pravdu i tako ga dovesti u sklad s nepromjenjivim zakonom univerzuma – Maat. Iza naizgled jednostavnih pouka vezanih uz različita životna pitanja, izbija zrelost i snaga tisućljetne civilizacije, čije su poruke bezvremene i tako aktualne danas kao i prije pet tisuća godina.

Povodom objavljivanja hrvatskog prijevoda knjige Živa mudrost drevnog Egipta, prof. Jacq je odgovorio na nekoliko pitanja koja smo mu uputili.

Što je u Vama probudilo zanimanje za egipatsku kulturu i što Vas posebno u njoj fascinira?

Civilizaciju drevnog Egipta otkrio sam kada sam imao trinaest godina čitajući monumentalno djelo u tri sveska egiptologa Jacquesa Pirennea: njegovu arhitekturu, skulpture, literaturu, duhovnost… Ono što najviše fascinira jest dosljednost ove civilizacije koja je ujedinila duhovno i materijalno, nevidljivo i vidljivo, božansko i ljudsko.

Napisali ste pet knjiga o Ramzesu, što Vas je privuklo baš tom faraonu?

Ramzes II. je vladao 67 godina, sagradio je i obnovio velik broj hramova uključujući i dva poznata nubijska svetišta Abu Simbela, te je uspostavio mir na Bliskom istoku. On je faraon par excellence, istinska svjetska zvijezda. Njegovo je ime svagdje poznato, no nije mu bio posvećen nijedan veći roman (pet svezaka za njegovih pet obrednih imena). Koristeći egiptološku literaturu, želio sam prenijeti mitsku i ljudsku avanturu ovoga velikana.

U jednom ste intervjuu rekli: “Za mene Egipat nije prošlost, on je model za buduće vrijednosti.” Možete li nam reći nešto više o tome?

Ova za mene važna tema za pojašnjenje bi zahtijevala cijelu jednu knjigu. Svojim radom, u esejima i romanima, iznio sam i istaknuo temeljne vrijednosti koje karakteriziraju Egipat i koje su zajedno model od kojega možemo učiti: ispravnost na najvišoj razini države, primat pravde, zaštita slabih od jakih, socijalna kohezija, solidarnost, ravnopravnost žena i muškaraca, snaga obitelji, itd. Zahvaljujući svojim vrijednostima, faraonska institucija, koja ni po čemu nije bila tiranija, trajala je tri tisućljeća.

Koje elemente egipatske kulture biste istaknuli kao posebno vrijedne i korisne i za današnjeg čovjeka i vrijeme u kojem živimo?

U današnjem svijetu dominiraju gospodarstvo i materijalizam, a fanatizam ponovno izbija na površinu. Drevni Egipat je imao drukčiju viziju čovjeka i društva, koja je isključivala dogmatizam i vjerske sukobe. Naše je vrijeme infantilnosti i prolaznosti; faraonskom Egiptu bilo je stalo do stalnosti, ispravnosti i vječnosti. Zar današnji čovjek ne bi trebao biti zainteresiran za svoje korijene, ne bi li trebao učiti od civilizacije graditelja čija nas bezvremena djela i dalje očaravaju?

Što mislite, u čemu je osnovna razlika između egipatske i moderne filozofije?

Suvremena se filozofija temelji na introspekciji, na “ja”, na potrazi za osobnom srećom. Suvremeni čovjek, infantiliziran novim tehnologijama, zaokupljen je isključivo sobom, svojom udobnošću i probitcima. Drevni Egipat je bio zaokupljen svojim odnosom s bogovima, prisutnošću nevidljivog i suptilnog na zemlji, razumijevanjem kreativnih snaga, stvarnošću života izvan ovoga postojanja, stalnim obnavljanjem sklada između čovjeka i kozmosa.

Poznato je da ste angažirani na stvaranju foto-arhive egipatskih arheoloških ostataka. Možete li nam reći nešto o tome?

Sudjelovao sam u osnivanju Instituta Ramzes, koji već dugo ne vodim, radi prikupljanja fotografija spomenika, grobnica, kipova, itd., da se sačuva sjećanje na ugrožena djela. Na terenu su provedena različita istraživanja i nastala je fotografska zbirka. Nadam se da će se pokrenuti i druge slične inicijative kako bi se na svaki mogući način očuvalo to neprocjenjivo blago.

Što biste preporučili današnjim mladima koje zanima istraživanje drevnog Egipta?

Mladima koje zanima drevni Egipat preporučam da nauče čitati i pisati hijeroglife, jer to je jedinstveni jezik-ključ faraonske civilizacije. Naravno, čitajte što više možete i što je prije moguće otputujte u Egipat i posjetite glavne arheološke lokacije.

Velik je Zakon (Maat),
trajna njegova djelotvornost.
On nije narušen od vremena Ozirisova.
Kada dođe kraj,
Zakon ostaje.

Ptahotep

Ispravnost (Maat) je nastala
u srcu božanske svjetlosti (Ra).

Ibisov hram, oaza Kharga

Faraonova snaga je pravednost.
Spomenici onih koji su rušili, srušeni su.
Djela lašca nisu trajna.

Kanais, natpis Setija I.

Uravnotežena sreća zemlje
posljedica je ostvarene pravednosti.

Pripovijest o rječitom seljaku

Ispravnost vodi u vječnost.
Ona silazi u podzemno kraljevstvo
s onime koji tako postupa.
Položen u grob, sjedini se sa zemljom,
ali ime mu se ne zaboravlja,
ostaje sjećanje na dobro koje je učinio.
Takav je zakon, po božanskim riječima.

Pripovijest o rječitom seljaku

Nauči slušati razlikujući dobro od zla.

Amon-Nakht

Onome tko čini zlo, zlom će neizbježno biti vraćeno.

Urkunden VI, 71, 20

Odgovorni ljudi moraju se boriti protiv zla,
podupirati dobro,
biti oni koji stvaraju ono što mora biti.

Pripovijest o rječitom seljaku

Kažnjavaj dosljedno,
podučavaj temeljito,
(jer) zaustavljanje zla vodi trajnoj vladavini vrline.

Ptahotep

(Dok i) najmanje zlo vodi prema smrti,
ni najmanje dobro djelo nije skriveno Bogu.

Ankh-Šešonk

Nemoj birati stranu bogato odjevena čovjeka,
ne odbijaj siromašno odjevena.
Ne prihvaćaj darove moćnika,
ne budi nepravedan prema slabome
da bi pogodovao moćnome.

Amenemopet

Niti se brini, niti se veseli zbog budućnosti.

Pripovijest o rječitom seljaku

Čovjekovo je srce dar od Boga.
Pazi da ga ne zapustiš.

Amenemopet

Otvori uši,
slušaj te riječi,
otvori svoje srce da bi ih shvatio.
Korisno je primiti ih u svoje srce,
jao onome tko ih zanemaruje!
Neka borave u tvojoj nutrini,
neka budu zaključane u tvome srcu.
Ako živiš s tim riječima u srcu, uspjet ćeš.

Amenemopet

Čuvaj se laži: one će te spriječiti da se boriš protiv zla u sebi.

Ani

Ne budi glasan u Božjem hramu
jer On ne voli glasne molitve.
Moli srcem koje voli, neizgovorenim riječima.
On će se pobrinuti za tvoje potrebe,
On će čuti što govoriš,
tvoja će mu žrtva biti ugodna.

Ani

Ne traži savjet od Boga da bi
potom zanemario ono što ti On kaže.

Ankh-Šešonk

Mudar čovjek ispravno koristi nagradu i kaznu.

Papirus Insinger

Ne hvataj se koplja ako ne znaš ciljati.

Ankh-Šešonk

Dobar karakter je nebo za ljudsko biće.

Merikare

Priredila: Dijana Kotarac

https://nova-akropola.com/

Rad s Osho tarot simbolima, jedna je od najučikovitijih metoda otkrivanja nesvjesnih (potisnutih) obrazaca, kroz 'razgovor' sa samim sobom...dokazano mojim dugogodišnjim radom kroz vlastito iskustvo i iskustvo ostalih sudionika!