Elephanta ili Gharipuri, što u prijevodu sa sanskrta znači “grad pročišćenja”.
Za kompleks hramova uklesanih u stijeni službeno se smatra da potječe iz VII. stoljeća, međutim brahmani u svojim tekstovima Elephanti pripisuju starost od 374 000 godina.
Prema Mahabharati, izgradili su ga sinovi Pandua koji su sudjelovali u ratu između dinastija Sunca i Mjeseca.
Indija sa svojim bogatim kulturnim i duhovnim naslijeđem nepresušna je riznica znanja i mudrosti koja već stoljećima magnetski privlači i nadahnjuje znanstvenike, umjetnike, te osobito one s duhovnim nagnućima u potrazi za istinom…
O Indiji su napisane bezbrojne knjige, snimljeni dokumentarni filmovi, mnoge su njene tajne otkrivene, ali ona podjednako očarava danas kao i u vrijeme svojih prvih istraživača.
ZABILJEŽENI POČECI INDIJSKE KULTURE
Etimološki naziv Indije potječe od latinskog indus, izvedenice staroperzijskog hindu, a od sanskrtskog sindhu – naziva za rijeku Ind.
Prve urbane kulture koje bilježimo na području doline ove rijeke smatraju se dravidskima1. Veliku poteškoću u njihovom razumijevanju predstavlja još uvijek neodgonetnuto protoindijsko pismo, međutim čak i na temelju djelomičnih arheoloških ostataka možemo reći da se radi o visokim kulturama.
O tome svjedoče uređeni gradovi s kućama na kat od pečene standardizirane opeke, raščlanjeni tlocrti širokih ulica, razgranata mreža kanalizacije i vodovoda, bazeni za obredno kupanje i kupatila po kućama, uređeni riječni dokovi za brodove, žitnice sa sustavima ventilacije te tragovi simbola poput lotosa, svastike, pipala koje već tada pronalazimo na području Indije.
Najpoznatiji gradovi su Harappa, Lotal i Mohenjo Daro, a ono što iznenađuje jest povezanost sa susjednim narodima i razvijenost trgovačkih putova. Zanimljivo je da nije pronađeno ništa što bi podsjećalo na novac.
Okosnice kronologije:
12000. g. pr.Kr. – Oslikane špilje
3300. g. pr.Kr. – Kulture doline Inda
1500. g. pr.Kr. – Dolazak Arijaca
540. g. pr.Kr. – Kraljevstvo Magadha
327. g. pr.Kr. – Aleksandar Makedonski u Indiji
262. g. pr.Kr. – Ašoka, kralj dinastije Maurya prihvaća budizam
I. do III. st. – Kušansko carstvo
III. do VI. st. – Kraljevstvo Gupta – “zlatno doba umjetnosti“
VIII. st. – Muslimanski sultanati i carstva
1498. g. – Prvo pomorsko putovanje Europljana u Indiju (Vasco da Gama)
1526. – 1857. g. – Mogulsko carstvo
1757. – 1947. g. – Engleski kolonijalizam
1877. g. – Kraljica Viktorija proglašena indijskom caricom
1947. g. – Osnovana Republika Indija
Antropološki nalazi ukazuju na mediteranske, protoaustraloidne i mongoloidne etničke tipove što sugerira neprestano miješanje rasa.
Oko 1700. g. pr.Kr. snaga dravidske civilizacije počinje slabiti, a duhovni ostaci njihove kulture ostat će sačuvani u temeljima kasnijeg džainizma.
Dravide od oko 1500. g. pr.Kr. postepeno potiskuju Arijci koji sa sobom donose novi civilizacijski impuls, uvode vedski sanskrt, a od oko 1000. g. pr.Kr. bilježimo i nalaze željeznih predmeta.
Špiljsko slikarstvo Bhimbetke:
U području Madhya Pradesh nalazi se nekih sedam stotina arheoloških lokaliteta s oslikanim pećinama i špiljama datiranim do 12000 godina starosti.
Među najpoznatijima je Bhimbetka čije ime potječe od mitološke asocijacije s Bhimom, jednim od Pandava iz epa Mahabharate.
Špilja Bhimbetka oslikana je motivima lova, plesa, rađanja djeteta, Sunca, konja, slona, goveda, zmije, pauna, bizona, leoparda, geometrijskih apstraktnih znakova.
Ova špilja ne bi bila toliko posebna da ne postoje određeni zajednički elementi s europskim špiljskim kulturama.
N. Kameswara Rao s Indijskog instituta za astrofiziku u Bangaloreu povezuje svoja istraživanja iz 2005. g. s otkrićima europskih znanstvenika, poput npr. onih Michaela A. Rappengluecka.
Rappenglueck je suvremenim metodama istraživanja uspio povezati crteže na svodovima špilje Lascaux (17000 godina starosti, magdalenijanska kultura) sa slikama neba u točki proljetnog ekvinocija, ljetnog solsticija i za sada najstarijim otkrivenim prikazima Mjesečevog prolaska kroz zviježđa tijekom ciklusa od 28 dana.
U godinama koje slijede ova istraživanja tek treba potvrditi, a rezultati do kojih će se doći zasigurno će mijenjati naše predodžbe o povezanosti i međusobnim kontaktima takozvanih primitivnih prapovijesnih kultura.
Kraljevinu Magadhu sa snažnom administracijom, planskim gospodarstvom i razvijenom cestovnom infrastrukturom osnovao je kralj Bimbisara u VI. st. pr.Kr.
Ova prva arijska kraljevina prostirala se od Bengalskog zaljeva prema unutrašnjosti, na područje današnje države Bihar.
Najveći dio indijskog potkontinenta ujedinit će u III. st. pr.Kr. kralj Ašoka iz dinastije Maurya, gorljivi zagovornik budizma, čija je vladavina ostala upamćena po mudrosti, samilosti i toleranciji, kao i gospodarskom, političkom i kulturnom uzletu.
Prema zapisima Plinija Starijeg, Ašoka je na svom dvoru ugošćavao veleposlanike egipatskog vladara Ptolemeja II.
Prikaz lista svetog stabla bo ili pipala, pod kojim će prema legendi tisućama godina kasnije Sidharta Gautama postati Buddha ili Prosvijetljeni, pronalazimo podjednako u najstarijim sačuvanim gradovima Harappi i Mohenjo Daru, kao i u novijoj indijskoj povijesti.
Na slici otisak lista pipala pronađen u drevnoj Harappi.
Zlatnim dobom indijske kulture obično se smatra razdoblje dinastije Gupta (320. – 510. g.) tijekom kojega cvjetaju umjetnost, znanost, filozofija, pomorstvo, trgovina s okolnim zemljama i zanatstvo.
Njihovo se carstvo danas smatra modelom klasične indijske civilizacije. Međutim, u V. st. započinju napadi Huna i osipanje carstva u manje države, a ova politička, gospodarska i vojna rascjepkanost države olakšat će prodor muslimana.
Oni će se počevši od VIII. st. postupno širiti Indijom da bi vrhunac dosegli za vladavine mogulskih careva (1526. – 1857. g.).
Mogulsko je carstvo zauzimalo većinu Indijskog potkontinenta, a kraj mu je označio dolazak britanskih kolonizatora.
Ostaci Mohenjo Dara
OD ŠPILJA AJANTE DO KAMENE ČIPKE DILWARE
U Indiji gotovo na svakom koraku pronalazimo spomenike znanja i vještine indijskih graditelja.
Iako je teško razdijeliti osnovne elemente pojedinih stilova, možemo istaknuti da su najstariji hinduistički hramovi često isklesani iz jednog komada stijene, a kasniji piramidalni ili lagano šiljasti uvijek bogato ukrašavani likovima božanstava i prizorima iz njihova života.
Za budističku arhitekturu najznačajnije su stupe i vihare (samostani) te Ašokini stupovi ukrašenih kapitela.
Džainistički hramovi oživljavaju elemente drevnog dravidskog stila, a ukrašeni su mramorom i džainističkim idolima.
nastavlja se...
Rad s Osho tarot simbolima, jedna je od najučikovitijih metoda otkrivanja nesvjesnih (potisnutih) obrazaca, kroz 'razgovor' sa samim sobom...dokazano mojim dugogodišnjim radom kroz vlastito iskustvo i iskustvo ostalih sudionika!
TEČAJ OSHO ZEN TAROTA!
Prijave i info:
Maja Cvjetanović Laboš
098/953 7245
Grupni i inividaulni tečaj OSHO ZEN TAROTA!
(za one izvan Zagreba, i one koji to žele, također i putem skype-a!)
https://www.magicus.info/sadrzaj/naslovnica/tecaj-osho-zen-tarota-moja-prica-
https://www.magicus.info/sadrzaj/naslovnica/nasi-novi-naslovi#.WPXuhV5ZbW8.facebook