Pored Koblerovog trga u Rijeci, točnije u Ulici Julija Klovića, u veljači 2014. godine svečano je otvoren Arheološki park Principij.

Dugi su niz godina arheolozi upozoravali da na tom mjestu postoji vrijedan arheološki lokalitet, ali se do 2007. godine nisu provela sustavna istraživanja.

O povijesnom značaju Principija, o njegovoj današnjoj namjeni, ali i o ostalim arheološkim lokalitetima u Gradu Rijeci, doznajemo od arheologinje Nikoline Radić Štivić, ravnateljice Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara u Odjelu za kulturu Grada Rijeke.

Rimska vrata – ulaz u kompleks principija

Što je principij i kada je nastao?

Principij je kompleks zgrada kasnoantičkog vojnog zapovjedništva i standardni dio svih rimskih kastruma, vojnih naselja, kao njihovo upravno i religijsko središte.

Sagrađen je u drugoj polovici III. stoljeća, a srušen početkom V. stoljeća.

Kastrum je vojni logor u kojemu je smještena određena vojna postrojba.

Kastrum, principij, alpska klauzura, tarsatica…?

Kakva je veza između ovih pojmova?

Principij je zgrada zapovjedništva kastruma koja se obično nalazi u njegovom središtu.

Claustra Alpia Iuliarum ili alpska klauzura jest obrambeni sustav koji se protezao od Tarsatice, današnje Rijeke, prema sjeveru današnje Slovenije.

Sustav je izgrađen sredinom III. st. kao zadnja crta obrane središta Rimskog Carstva.

Izgrađen je u periodu kada Carstvo prolazi kroz tešku krizu tijekom koje, uz snažan pritisak barbara na granicama, dolazi i do unutarnjih borbi za vlast, što dodatno slabi njegovu obrambenu snagu.

Što nam možete reći o onodobnoj Tarsatici?

Tarsatica je antičko naselje koje u početku ima civilni karakter, ali gradnjom klauzure biva militizirano, pa ga se uvjetno može okarakterizirati kao kastrum.

Upravo gradnja principija predstavlja prekretnicu u razvoju Tarsatice i početak snažnog urbanističkog i društvenog razvoja grada.

Iako je za Rimsko Carstvo to iznimno nestabilno vrijeme, za Tarsaticu je ono početak najprosperitetnijeg razdoblja u njezinoj povijesti.

Razlog tomu možemo tražiti upravo u činjenici da je kao jedina pomorska luka i vojno zapovjedništvo u sustavu klauzure postala mjesto prihvata i razmještaja vojnih postrojbi i svih njihovih potrepština.

Tlocrt principija

Što je sve bilo u sklopu principija?

Središnji dio principija zauzimalo je otvoreno dvorište koje je s triju strana bilo okruženo prostorijama.

Bila su to skladišta i spremišta oružja.

Nasuprot ulazu u principij nalazila se monumentalna zgrada, u antici poznata pod imenom bazilika.

Iza nje, na stražnjoj strani principija, nalazio se niz prostorija u kojima su bili smješteni: blagajna, svetište zastava, časnički uredi, pisarnica i ostali slični sadržaji.

Znamo za kršćansku baziliku, a što nam možete reći o rimskoj bazilici?

Rimska bazilika nije crkva, već mjesto na kojemu su se održavala okupljanja i javni govori.

U njoj se nalazila govornica koja se nazivala suggestus.
Bazilika se ponekad naziva i poprečnom zgradom principija jer je nasuprot glavnom ulazu zatvarala središnje dvorište.

Da se nazivala bazilikom, poznato nam je s jednog antičkog natpisa.

Zgrade slične namjene, poput sudova i tržnica, nalazile su se i na antičkim forumima, a nazivane su istim imenom.

Kršćanstvo preuzima taj oblik građevine za svoje sakralne objekte.

Blagajna, časnički uredi, pisarnica, sve nam je to poznato i danas. No, kakva je bila uloga svetišta zastava?

S obzirom da su zastave imale veliku simboličku važnost u postrojbama rimske vojske, bile su čuvane na posebnom mjestu unutar principija, u svetištu.

Što je ostalo od nekadašnjeg principija?

Ovi ostaci koje danas vidimo, ostaci su zidova četiriju bočnih prostorija za skladišta i spremišta oružja, a trg koji se ispred njih pruža, ostatak je prednjeg popločanog dvorišta.

Na sjeveru se nalaze ostaci stepeništa i pročelja središnje građevine zidane velikim kamenim blokovima, vjerojatno bazilike.

Gdje još postoje ovakva nalazišta?

Gdje god su se pružale granice Rimskog Carstva, uz koje je, naravno, bila vojska kao dio njihove vojne infrastrukture, nalazili su se i principiji. 

Arheološki lokaliteti na kojima su se nalazili pronađeni su u nekim europskim zemljama (Francuskoj, Njemačkoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Češkoj), ali kako kažu naši arheolozi, po mjeri očuvanosti ostataka principija, naš je u samome vrhu.

Pokraj Kistanja, blizu Knina, nalaze se ostaci Burnuma, rimskog vojnog logora gdje se mogu vidjeti lukovi principija.

Koja je namjera uređenja ovog parka?

Izravna namjera, naravno osim one koja se odnosi na zaštitu i očuvanje samog arheološkog lokaliteta, zapravo je vraćanje javnih prostora životu grada i njegovih građana.

Na samom otvorenju, u veljači 2014. godine, izvedbom programa našeg HNK Ivana pl. Zajca, Principij je zasjao u punom sjaju, a tom njegovom potencijalu kao prostoru trga u samom srcu grada, mislim da svjedočimo često kao što je to bilo i za vrijeme Riječkih ljetnih noći.

Što posjetitelju nudi ovaj park i na što ga od slavne povijesti svojim izgledom podsjeća?

Provedenim natječajem kao prvonagrađeni rad odabran je rad na osnovi kojeg je uređen Arheološki park, a potpisuje ga prof.

Nenad Fabijanić, dipl. ing. arh.
Ovaj trg, osim što nudi prostor u sklopu kojeg je prezentiran vrijedan arheološki lokalitet, nudi i prostor pun novih sadržaja i otvorenih novih gradskih komunikacija koji ga istovremeno na novi način afirmiraju.

Na ovaj način omogućen je aktivan život ovog važnog urbanog prostora i njegov zasluženi “povratak” u samu jezgru grada Rijeke.

U sklopu ovog projekta izrađen je i novi riječki suvenir.

O čemu je riječ?

Novi je riječki suvenir za polazište imao jedan od arheoloških nalaza, a to je mali brončani listić iz III. st.

U nizu artefakata pronađenih na ovom arheološkom lokalitetu u središtu grada pronađen je i taj listić za kojeg se pretpostavlja da je dio brončanoga lovorovog vijenca koji se tada običavao polagati na statue.

Koji su još značajni ostaci rimske povijesti u Rijeci?

Jedan od jednako važnih arheoloških lokaliteta nalazi se na Trgu put Vele crikve.

Nalazi su potvrdili i donijeli nove spoznaje kojima je obogaćena slika o antičkom, ali i o srednjovjekovnom i novovjekovnom razdoblju postojanja grada na Rječini.

Otkrivene su dvije građevinske faze antičkog termalnog kompleksa, snažan bedem koji je opasavao grad, manji dio antičke prometnice, ostaci ranokršćanske bazilike iz V. stoljeća s reprezentativnim mozaicima i prvim cjelovitim sarkofagom pronađenim na području Rijeke te kasnosrednjovjekovno groblje.

Sarkofag je nakon konzervacije i restauracije izložen ispred Guvernerove palače.

Planiraju li se oni u dogledno vrijeme izložiti na sličan način?

Naravno da nam je upravo realizacija ovog projekta od iznimne važnosti, ali zbog njegove kompleksnosti i procedura do trenutka ishođenja svih potrebnih dozvola i osiguravanja financijskih uvjeta za njegovu realizaciju, teško je govoriti o trenutku kada ćemo započeti s izvođenjem radova.

Priredila: Marta Mihičić

http://nova-akropola.hr