Upisao:

mlabos

19. kolovoza 2016.

OBJAVLJENO:

PROČITANO

982

PUTA

OD 14.01.2018.

AFEKTI I EMOCIJE

Psihoanalitički pogled na svijet afekata i emocija poseban je i zbog ideje da svi mi u različitoj mjeri nismo svjesni aspekata onoga što osjećamo.

AFEKTI I EMOCIJE

Graham Music

Kako čudno

da su sve greške, boli i rane patnje,

žaljenja, ljutnje i umori izmješane

u mojoj glavi bile važne

i nužne u stvaranju

mirnog života kao što je moj

kad sam dostojan sebe.

(Wordsworth)

U ovom eseju analizirat ćemo emocije ili afektke iz psihoanalitičke perspektive.

Emocionalnost je bez sumnje najvažnija za psihoanalizu i za ljudski život općenito.

Psihoanalitički pogled na svijet afekata i emocija poseban je i zbog ideje da svi mi u različitoj mjerinismo svjesni aspekata onoga što osjećamo.

Psihoaalitička praksa pokušava i pomoći ljudima da postanu svjesniji svojih emocionalnih stanja i da povećaju sposobnost prihvaćanja i upravljanja širim rasponom emocionalnog iskustva.

To su dvije teme kojima ćemo se ovdje baviti.

Pojmovi "osjećaj", "emocija" i "afekt" imaju slična značenja, a psihoanalitički i opći rječnici definiraju jednog u odnosu na preostala dva pojma.

"Afekt" se rijeđe koristi, uglavnom u područjima akademske psihologije i teorijskih psihoanalitičkih radova te obično pruža dojam objektivnosti kao nešto što se može opažati umjesto proživljavati.

Upotreba tog pjma u skladu je s tradicionalnim nepovjerenjem akademskog diskursa u subjektivno iskustvo, gdje se donedavno čak i u neuroznanosti emocija nije smatrala primjerenom temom istraživanja.

S druge strane "osjećaj" označava unutarnje stanje, nečije privatno iskustvo.

Ne možemo opaziti osjećaj, ali možemo uočiti učinak osjećaja ili pokazatelje nečijih osjećaja.

"Emocija" je ekvivalent "afekta" koji se koristi u svakodnevnom jeziku i ima objektivniji prizvuk od "osjećaja".

Obično opažamo nečju emocionalnu reakciju, a neki smatraju da je poprište emocija tijelo, dok je poprište osjećaja um.

Međutim, također govorimo o "emocionalnom" ili "afektivnom" iskustvu, a s obzirom na brisanje granica između ta dva pojma, koristit ćemo ih kao sinonime, usprkos tome što se to čini kao pojednostavljenje.

Postoji nešto umjetno u odvajanju afekta iili emocije od drugih aspekata mentalnog iskustva kao što su spoznavanje ili pamćenje.

Kad je Freud prvobitno pisao o potisnutim sjećanjima na seksualno zlostavljanje u djetinjstvu, opisao je kako su sjećanja na traumatične događaje usko pvezana s osjećajima.

Rano u svojem istraživačkom radu počeo je vjerovati da, ako možemo otpustiti emocije koje se povezuju sa specifičnim sjećanjima, ta će nas sjećanja prestati prigoniti.

Odvajanje spoznajnog i emocionalnog nije potpuno.

Dok sam nedavno gledao film, primijetio sam da sam se prisjetio starog prijatelja, zatim sam se rastužio zbog vremena koje je prošlo, sjetio se knjige o kojoj smo razgovarali i to me navelo da posmislim na nadolazeći događaj, zatim sam shvatio da se osjećam tjeskobno i uzbuđeno, a na kraju sam se sjetio jednog sna i gotovo odmah pomislio na nedovršeni posao itd.

To je trajalo tek nekoliko sekundi.

Takvi su nizovi asocijacija jedan od razloga zašto psihoanalitičari koriste tehniku "slobodne asocijacije", u kojoj se pacijenti potiču da izraze sve što im padne na pamet.

Asocijacije aktiviraju druge asocijacije: npr. razmišljanje o vremenu koje je prošlo otkad sam posljednji put vidio prijatelja podsjetilo ma na opću prolaznost vremena, a zatim su se pojavile druge misli.

Osjećaji su začuđujuća mješavima, koja je istodobno i prolazna i presudna za naše biće.

Kako tvrdi John Updake:"Osjećaji su čudni, čini se da se pojave i nestanu u tren oka, ali ipak mogu nadživjeti metal"

Svi mi znamo da su dijelovi mozga uključeni u emocionalno iskustvo različiti od drugih dijelova mozga.

Osobi se može oštetiti lijeva polutka mozga do te mjere da ne može prepoznati svoga supružnika ili sjetiti njegova imena, ali takvi se pacijenti primjereno ponašaju prema supružnicima, jer se u dijelu mozga, u kojem se nalaze emocionalni centri događa druga vrsta učenja.

Pacijentica Anthonya Damasija imala je vrlo lokalizirano oštećenje mozga, otvrdnuče amigdale.

Nije osjećala strah, dok su druge njezine emocije, npr. ljutnja, funkcionirale normalno.

Kao posljedica toga, pacijentica je bila pretjerano lakovjerna i nije mogla učiti iz loših iskustava, jer nije primala znakove upozorenja koje strah omogučuje.

Takvo oštečenje mozga utječe na emocionalne sposbnosti osobe.

Međutim, postoji mnogo dokaza da situacija može biti i obrnuta i da ozbiljni emocionalni čimbenici, kao što je trauma, mogu dovesti do izmijenjene strukture mozga.

Susan Greenfield opisala je vijetnamskog veterana čiji je hipokampus bio povećan nakon traumatskih iskustava iz rata.

Umjesto da tvrdimo da je mozak primaran i da utječe na naše emocije ili obrnuto, u raspravama o tome što je bilo prije - kokoš ili jaje - razumnije je priznati da su stanje mozga i emocionalna iskustva dvije strane istog novčića.

Neki sumnjaju u korisnost pojma nesvjesnog, ali postoji sve više teorija u području psihologije i neuroznanosti koje potvrđuju ideju nesvjesnih emocionalnih stanja.

U jednom eksperimentu ispitanici su bili osobe koje pate od tzv. "obrazaca izbjegavanja intimnosti".

Te osobe obično odbacuju važnost odnosa i intimnosti te poriču značaj razdvojenosti u svojem sadašnjem životu ili u prolosti.

Međutim, tu istu skupinu ljudi zamolili su da se prisjete odvajanja, odbacivanja ili prijetnje koji su uključilivali njihove roditelje.

Rezultati su pokazali da, što su više ispitanici koristili strategije "izbjegavanja" i poricali sebi i drugima bilo kakve probleme, to su snažnije bile njihove fiziološke reakcije, kao što su povećano znojenje i ubrzan rad srca.

Drugi su eksperimenti, uključujući i one koji prate emocionalne dijelove mozga, došli do sličnih rezultata.

U ovom eseju istražit ćemo kako se ljudi suočavaju ili odbijaju suočiti s različitim izazovima emocionalnog života i kako se emocije mogu poricati, zadržavati, izazivati strah, koristiti kao obrana, odbacivati ili pretvoriti u tjelesne bolesti te što psihoanaliza može reći o izazovima na še emocionalnosti.

nastavlja se...

Rad s Osho tarot simbolima, jedna je od najučikovitijih metoda otkrivanja nesvjesnih (potisnutih) obrazaca, kroz 'razgovor' sa samim sobom...dokazano mojim dugogodišnjim radom kroz vlastito iskustvo i iskustvo ostalih sudioniaka!