Pitanja o svemu što želite pokrenuti, popraviti, obnoviti…

  

Proljeće i Uskrs zauvijek će ostati neraskidivo vezani

 

Prvi dan proljeća nema samo svoju meteorološku vrijednost, već je u mnogim kulturama glavni dio religijskih pa čak i magijskih rituala.

Kelti su slavili proljeće kao uskrsnuće sunca

 

Još u starom Rimu, prvi dan proljeća slavio se kao početak nove godine, a davno prije Rimljana stari Kelti slavili su ovaj dan kao uskrsnuće sunca. Još i danas neopagani se okupljaju na Stonhengeu koji je konstruiran tako da u zoru, na prvi dan proljeća, sunce se uzdiže točno iznad menhira.

Tada veliko mnoštvo, koje se broji u tisućama, moli drevne druidske molitve i slavi život. Zanimljivo je kako se proslava najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa, zapravo preklapa s proljetnim ekvinocijem. Tako crkve zapadnih i istočnih denominacija Uskrs računaju kao prvu nedjelju nakon prvog punog mjeseca nakon proljetnog ekvionocija. Potrebno je još i spomenuti kako je tipična ikonografija uskrsa u smislu zečeva, pilića i bujanja vegetacije zapravo kopija starijih poganskih običaja Egipta, Grčke i Rima.

Proslava Blagdana proljeća u Kini

 

Najvažniji blagdan za Kineze---Blagdan proljeća ili Kineska lunarna nova godina. U Kini je posvuda sretna atmosfera. U gradu Wu Haiju u autonomnoj pokrajini Unutrašnjoj Mongoliji, lokalna vlada je siromašnim obiteljima dodijelila oko 20 milijuna yuana, kako bi oni sretno proveli Blagdan proljeća. 

Japan slavi Hana mi

 

Svake godine 15. ožujka stanovništvo u Japanu slavi Hōnen Matsuri (festival plodnosti) noseći ogromni, 2,5 metara velik drveni penis 

Sakura-no-hana ili trešnjin cvijet u Japanu se na poseban način veliča, slavi i obožava. Za Japance taj je cvijet simbol savršenstva i vrhunac ljepote, ali i glasnik proljeća.

Trešnja, ponos Japana, svojim rascvalim granama formira roze oblake cvjetova koje se u travnju rašire po cijeloj zemlji i bajkovitom bojom ispune nebeske predjele u nedogled po čemu je i dobila ime "zemlja trešnjinog cvata". 

I mladi i stari tijekom mjeseca uzbuđeno putuju na odredišta gdje će promatrati trešnje u cvatu - hana-mi: odlaze u parkove s članovima svoje obitelji, kolegama s posla ili prijateljima. Tamo rašire prostirku ispod rascvala trešnjinog stabla i piju sake, pjevaju pjesme i uživaju u proslavi dolaska proljeća, a neki oblače odjeću kao za neku posebnu proslavu.

Kako Indija dočekuje proljeće

 

Hindusi širom Indije u martu tradicionalno obilježavaju festival boja koji najavljuje početak proljeća. Izvorno, Holi je poljoprivredni festival, kojim se slavi dolazak ovog godišnjeg doba. 

Bitan aspekt festivala su boje, koje simbolizuju da čovjek i priroda podjednako zbacuju tamne boje zime, te su tokom proslave ljudi obojeni veselim bojama, koje najavljuju sve radosti proljeća.

 

Kakve veze imaju zečić i jaja s Uskrsom?

 

Kršćanske crkve sada koriste 21. ožujak kao početnu točku za određivanje datuma Uskrsa; pa se računa kao prva nedjelja iza slijedećeg punog mjeseca. No, sama tradicija slavljenja Uskrsa starija je od kršćanstva.

Uskršnji zec ima svoje korijene i u predkršćanskoj tradiciji slavljenja plodnosti. Kako su zečići najplodnije poznate životinjice, poslužili su kao simbol rađanja novog života, odnosno proljetnog buđenja prirode. Germanski i skandinavski narodi u prošlosti su, godinama prije kršćanstva, slavili festival proljeća ili plodnosti i to na dan proljetnog ekvinocija. Svoju božicu plodnosti zvali su Eastre (Uskrs se na engleskom danas kaže Easter). Njezina sveta životinja bila je zečica. Dio te tradicije preuzeli su kršćani.

 

Jaja su također simbol plodnosti. I ona su se koristila u obredima i slavljenju proljeća i buđenja prirode, ali ne zna se od kada točno datira ta praksa. 

Isto tako, nije poznato kada je započela praksa bojanja i ukrašavanja jaja. Navodno da su kršćani u stara vremena jaja bojali crveno, a boja je trebala biti simbol krvi koju je Isus prolio za nas. 

Poganski narodi koristili su i zelenu boju u ukrašavanju jaja, kako bi slavili pupanje i cvjetanje prirode nakon duge i hladne zime.  

Eto, tako se kultovi prirode ugrađuju u novovjeke blagdane kroz vrlo šaroliku paletu boja, običaja i rituala i i dalje pronose poruke o vječnoj obnovi kroz prirodne cikluse koji su iznad svih dogovora i konvencija o blagdanima. Tako je i Uskrs poruka obnove i spasa nakon tame i propasti.