NEVINA DJEČICA
Danas Crkva slavi spomen na Nevinu dječicu. Najbolje je da ovo razmišljanje započnemo odlomkom svetog teksta iz Matejevog evanđelja: "Tada se Herod, vidjevši da su ga magi izigrali, veoma rasrdi te naredi da se poubijaju u Betlehemu i njegovoj okolici sva muška djeca od dvije godine pa naniže, prema vremenu za koje se pomno raspitao u maga. Tada se ispuni riječ proroka Jeremije: 'Glas u Rami ču se - plač i jauk mnogi: to za djecom Rahela tuži - neutješena što ih nema'".
S pravom se zgražamo nad nasiljem jednog vlastodršca koji beskompromisno želi sačuvati vlast i prijestolje. Radi svojih sebičnih interesa okrutno je pogazio pravo na život malene dječice. Nažalost, i danas se ta krv prolijeva kada se vrše pobačaji začete a još nerođene djece. Ljudski je život svetinja. Bračni parovi koji ubijaju svoje dijete su grobari svoje obitelji i svoga naroda.
Dok slavimo mučeničku uspomenu Nevine dječice, želimo dozvati u pamet svim našim obiteljima da su odgovorne pred svojim narodom, pred poviješću, pred budućnošću, pred savješću, i što je najvažnije pred samim Bogom. Obitelji moraju svoje postupke uskladiti sa stvaralačkom Božjom namjerom izraženom u samoj naravi braka i njegovih čina.
Za treći dan poslije Božića, koji je spomendan pokolja betlehemske dječice, rabe se različita pučka imena. Gradišćanski Hrvati od davnine rabe imena Nekriva ili Nekrivična dica (dičica), a karaševski Hrvati Nekriva deca i novije Nevina dečica. Uz taj je dan u mnogim mjestima uobičajeno simbolično šibanje u znak suosjećanja s betlehemskom dječicom, pa je i blagdansko ime u pojedinim govorima motivirano tim običajem. Tako npr. Hrvati u štokavskom Rekašu u Rumunjskoj taj blagdan nazivaju Šibari, podravski Hrvati u Mađarskoj Šibarovo, dok se u štokavskom selu Bandolu u južnom Gradišću u Austriji rabi ime Tepeškari koje je izvedeno od glagola tepsti u značenju 'tući, šibati'. Sukladno tomu, iz riječi korbač u značenju 'bič kojim se šiba', izvedeno je blagdansko ime Korbačari koje se rabi u govoru Dolnje Pulje u srednjem Gradišću u Austriji.
Nekoć se u značenju 'šibanje' rabio i izraz mladičenje prema kojemu je nastalo među Hrvatima vrlo prošireno blagdansko ime Mladenci. To ime rabe bunjevački Hrvati dok je među gradišćanskim Hrvatima česta inačica Mladienci. Valja još spomenuti tipično kajkavsko ime Herodeševo koje je također nastalo prema običaju šibanja, jer se jedna vrsta korbača naziva herodeš prema kralju Herodu koji je dao pogubiti betlehemsku djecu. To ime rabe pomurski Hrvati u Mađarskoj u inačici Herodešovo, a u inačici Rodoševo rabili su ga i Hrvati kajkavci što su živjeli u banatskom selu Boki u današnjoj Jugoslaviji, a govor im je pripadao turopoljsko-posavskom dijalektu kajkavskoga narječja. Inače, to je ime nastalo poimeničenjem posvojnoga pridjeva srednjega roda.
bglavac
