Meditacija i mindfulness imaju mračnu stranu o kojoj se ne govori
Mentalno zdravlje
Piše: ak
S obzirom na to da mindfulness (svjesnost) možete prakticirati kod kuće besplatno, često zvuči kao savršeno rješenje za stres i mentalne probleme. No, svjesnost postaje pretjerano hvaljena, pogrešno shvaćena i pretjerano komodificirana.
Mindfulness, vrsta meditacije utemeljene na budizmu, fokusira se na osvještavanje onoga što osjećate i mislite u sadašnjem trenutku.
Mnogi popularni mediji ne uspijevaju točno predstaviti znanstveno ispitivanje svjesnosti i iznose prenapuhane tvrdnje o njezinom potencijalu i slučajevima korištenja. Pojavili su se čak i neki prikazi svjesnosti kao lijeka za patnju, unatoč činjenici da svjesnost nije izvorno razvijena za liječenje bolesti.
Kako mindfulness sve više prodire u gotovo sve sfere suvremenog društva, tako su se pojavile i pogrešne predodžbe o tome što to jest (znanstvena literatura o mindfulnessu do danas još uvijek ne sadrži jasnu i dosljednu definiciju), kome pomaže i kako utječe na um, tijelo i mozak. Dezinformacije i istraživanja s neispravnom metodologijom mogu naštetiti, zavesti ili barem razočarati javnost.
Prvi zabilježeni dokazi stari su više od 1500 godina. Sveto pismo meditacije Dharmatrāta opisuje različite prakse i uključuje izvješća o simptomima depresije i tjeskobe koji se mogu pojaviti nakon meditacije.
Također detaljno opisuje kognitivne anomalije povezane s epizodama psihoze, disocijacije i depersonalizacije (stanje narušene integracije percepcije, identiteta i svijesti koje se najčešće očituje kao doživljaj odvojenosti od vlastita tijela).
U posljednjih osam godina bilježi se val znanstvenih istraživanja u ovom području, a studije pokazuju kako štetni učinci nisu rijetki.
Najčešći štetni učinci meditacije su anksioznost i depresija. Izvor: Unsplash
Istraživanje iz 2022., na uzorku od gotovo 1000 ljudi u SAD-u koji su redovito meditirali, pokazuje kako više od 10 % sudionika doživi štetne učinke koji imaju značajan negativan utjecaj na njihov svakodnevni život i traju najmanje mjesec dana.
Najčešći štetni učinci su anksioznost i depresija. Nakon njih slijede psihotični ili sumanuti simptomi, disocijacija ili depersonalizacija te strah.
Istraživanje također otkriva kako se štetni učinci mogu dogoditi ljudima bez prethodnih problema s mentalnim zdravljem i onima koji su bili samo umjereno izloženi meditaciji te mogu dovesti do dugotrajnih simptoma.
Zapadni svijet također ima dokaze o tim štetnim učincima već duže vrijeme.
Godine 1976. Arnold Lazarus, ključna figura u pokretu kognitivno-bihevioralne znanosti, rekao da meditacija, kada se koristi neselektivno, može izazvati “ozbiljne psihijatrijske probleme kao što su depresija, agitacija (stanje unutarnje napetosti uz jaku tjeskobu), pa čak i shizofrena dekompenzacija”.
Iako postoje dokazi kako svjesnost može koristiti dobrobiti ljudi, prema Nacionalnom centru za komplementarno i integrativno zdravlje (NCCIH) pri NIH-u, najveća potencijalna šteta tretmana mentalnog zdravlja (npr. meditacija svjesnosti) su neutemeljene tvrdnje o njihovoj dobrobiti bez razumijevanja mogućih štetnih učinaka, navodi Psychology Today.
NIH navodi da bi “meditacija mogla uzrokovati ili pogoršati određene psihijatrijske probleme”, ali ne daje nikakve smjernice za praksu osim standardnog odricanja od odgovornosti da “provjerite sa svojim liječnikom” prije nego što pokušate meditirati.
Potencijalni rizik svjesnosti za sudionike uključuje povećanu vjerojatnost suicidalnosti. Izvor: Unsplash
Jon Kabat-Zinn, ključna figura iza pokreta svjesnosti, u intervjuu za Guardian 2017. godine priznaje kako su “90 % istraživanja [pozitivnih učinaka] ispod razine”.
Također sugerira kako meditacija svjesnosti može na kraju promijeniti “tko smo mi kao ljudska bića i pojedinačni građani, kao zajednice i društva, kao nacije i kao vrsta”.
Malo se u medijima pisalo o rezultatima najskuplje studije u povijesti znanosti o meditaciji na više od 8000 djece (u dobi od 11 do 14 godina) u Ujedinjenom Kraljevstvu. Rezultati su pokazali kako svjesnost nije uspjela poboljšati mentalnu dobrobit djece u usporedbi s kontrolnom skupinom i moguće štetne učinke na one koji su bili u opasnosti od psihičkih problema.
Resursi za implementaciju kognitivne terapije temeljene na svjesnosti jedan su od prvih dokumenata koji navodi potencijalne rizike svjesnosti za sudionike, uključujući povećanu vjerojatnost suicidalnosti. Depresija, negativne emocije i povratna sjećanja tijekom meditacije za osobe s poviješću traume. Trenutačno su strategije upravljanja potencijalnim rizicima uglavnom ograničene na isključivanje i informirani pristanak.
Je li etično prodavati aplikacije za svjesnost, podučavati ljude satovima meditacije ili čak koristiti svjesnost u kliničkoj praksi bez spominjanja njezinih štetnih učinaka? S obzirom na dokaze koliko su ovi učinci različiti i česti, odgovor bi trebao biti ne.
Međutim, mnogi instruktori meditacije i svjesnosti vjeruju kako ove prakse mogu učiniti samo dobro i ne znaju za potencijalne štetne učinke, upozorava Science Alert.
Najčešća priča koja se javlja kod ljudi koji su pretrpjeli štetne učinke meditacije jest da im učitelji ne vjeruju. Obično im se kaže neka samo nastave meditirati i to će nestati.
Istraživanja o tome kako sigurno prakticirati meditaciju tek su nedavno počela, što znači kako još nema jasnih savjeta. Postoji širi problem u tome što se meditacija bavi neobičnim stanjima svijesti, a mi nemamo psihološke teorije uma koje bi nam pomogle razumjeti ta stanja.
Za sada, ako se meditacija želi koristiti kao dobrobit ili terapeutsko sredstvo, javnost mora biti informirana o njezinim potencijalno štetnim učincima. Premalo ljudi, osobito zdravstvenih djelatnika, govori o rizicima, kontraindikacijama ili nedostacima prakse.
Dakle, nije uvijek pravi trenutak za vježbanje svjesnosti jer ima tendenciju prizvati ili pojačati ono što se već događa u vašem umu i tijelu. Ako ste zabrinuti zbog nečega što će se dogoditi u budućnosti ili ne možete prestati razmišljati o događaju iz prošlosti, svjesnost može pojačati vašu zabrinutost, zbunjenost ili patnju oko toga.
Unatoč gore spomenutim rizicima, još uvijek postoje mnoge dokumentirane dobrobiti svjesnosti, no teba razumjeti rizike i ne preuveličavati potencijalne koristi dok nisu čvrsto potkrijepljene. Prakticiranje svjesnosti kada niste psihički spremni može stvoriti više poteškoća nego dobrobiti.
bglavac
