Nisam od onih koji si slože meni za tjedan ili duže razdoblje. Tako mi ponekad izmišljanje što ću kuhati pada teže od samog kuhanja, jer skuhati mi i nije problem.

U ovom razdoblju iznjet ću vam neke recepte, koji su vam možda i poznati, a možda pronađete neku zgodnu ideju. Ili su negdje u kutku zaboravljeni, pa vas mogu potsjetiti u razmišljanju... „ajojjj što ću danas kuhati“.....

Osobno uvijek nešto iskombiniram neovisno o receptu, ili dodam nešto po svome. Vjerujem da mnogi tako rade.

 Pa krenimo sa receptima koje nisam posebno birala, već onako nasumce. Pošto dolazi sezona gljiva bit će to jela od gljiva.

Najprije malo o gljivama

Piše: doc.dr.Ivan Balen

Upotreba gljiva kao hrane doprinosi raznolikosti prehrane, a time naravno i zdravijoj prehrani. Uvjet je, naravno, da znate izbjeći otrovne gljive. Za čovjeka koji voli prirodu gljive su izazov, čudo i zabava koja traži puno učenja, znanja i odgovornosti. Gljive imaju, naravno, i svoju prehrambenu i kulinarsku vrijednost. Prehrambena vrijednost se često precjenjuje, jer gljive se po tome mogu usporediti s povrćem, a ne s mesom, što se često spominje ("meso naših šuma"). Kulinarska se vrijednost obično podcjenjuje, pa i pored toga što su nam gljive rijetko na jelovniku, ne dajemo si dovoljno truda da ih pripremimo na što maštovitiji i bolji način. Dok mnogi narodi njeguju kulinarstvo i imaju tisuće recepata od gljiva, kod nas se gljive pripremaju samo pržene, pirjane na luku, pohane ili možda kao juha.

Gljive su zdrava hrana, često izgleda i ljekovita. Ljekovitost gljiva je veliko i neistraženo područje, pa će u godinama koje dolaze i farmacija i nutricionistika pokušati dokazati ljekovitost znatnog broja gljiva. Tu ne treba očekivati čuda, ali kod nekih vrsta gljiva će sigurno biti moguće dokazati njihov pozitivan utjecaj na neke bolesti.

Šetnja kroz šumu, branje gljiva, učenje o gljivama su vrlo preporučljive aktivnosti koje same po sebi imaju pozitivan utjecaj na našu psihu i zdravlje. Gljive kao salata, juha, predjelo, glavno jelo ili prilog predstavljaju dodatni užitak, ekološku i zdravu hranu. Kod pripreme ne treba dodavati previše masnoće, soli ili drugih začina. Gljive su aromatične i posebnog okusa pa im previše začina ili masnoća smanjuju gastronomski užitak ili ih pretvaraju u hranu koja postaje teško probavljiva. Treba što više koristiti maslinovo ulje, kombinirati gljive s raznim vrstama povrća, uz oprezno dodavanje soli i začina. Kad se gljive jedu kao predjelo ili glavno jelo, uvijek je dobro imati prilog od integralnih žitarica (kruh, tijesto, riža), a uz to servirati svježu lisnatu salatu (maslačak, radić, zelena salata, ponekad svježi rezani kupus).

Današnji čovjek ima obično malo vremena za pripremu hrane i uživanje u jelu. Globalizacijski procesi mijenjaju navike, pa je "fast food" sve više pravilo no iznimka. To ima teške posljedice po zdravlje, i još teže posljedice za odnose u obitelji, odnose među ljudima, ali i kulinarstvo i gastronomiju. Kuhinja u Slavoniji u prošlosti, je bila pod utjecajem Mađara, Ceha, Slovaka, Austrijanaca i Turaka. Vlastita tradicija i mnogobrojni utjecaji sa strane, kao i sporiji, mirniji način života, činili su kuhinju kvalitetnom i raznolikom. Danas i ti narodi imaju sličan problem kao i mi, globalizacijski procesi dovode do "redukcije pamćenja", pa se pristup jelu i hranjenju neoprostivo simplificira. Tako se gubi tradicija, te se vrlo rijetko ljudi bave pripremom hrane za koju treba više vremena. To jednako vrijedi za pripremu jela, kao i za vrijeme okupljanja za stolom kod obroka.

"Raznolikost" u slavonskoj kuhinji sačuvala se samo kod pravljenja stotina vrsta kolača, što je kulinarski, civilizacijski i gastronomski pohvalno, ali, nažalost, za zdravlje obično štetno. Kako je Vinkovčanin Stjepan Schulzer otac gljivarstva u Hrvatskoj, a Josip Kozarac je pisao i o načinima pripreme i gastronomskim vrijednostima gljiva, prije no što je takvih napisa bilo u drugim dijelovima Hrvatske, mi Slavonci moramo na to biti ponosni i truditi se nastavljati tu tradiciju. Recepti koji su ovdje navedeni prilagođeni su našim uvjetima, jer je prednost dana onim gljivama koje se kod nas najviše beru, ili se mogu kupiti u trgovinama jer se uzgajaju.

RIBARSKA SALATA OD VRGANJA

Sastojci (za 4 osobe): 200 g malih vrganja, 1 češanj češnjaka, nekoliko žlica maslinovog ulja,. 4 fileta slane srdele ili inćuna, sasvim malo octa.

Priprema: U zdjelu narezati gljive. Ugrijati ulje sa sitno nasjeckanim češnjakom. Kada provrije, dodati nasjeckanu ribu i ocat. Kratko popržiti i preliti preko gljiva. Salatu servirati hladnu.

Dobar tek!