Želiš pisati na Magicusu? Klikni za brze upute.

Kalendar događanja

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

...

47

48

49

50

51

52

53

54

55

56

57

58

59

60

61

...

139

140

141

142

143

Član mlabos

Upisao:

mlabos

Grčka kolonizacija

Grčka kolonizacija Nakon dva stoljeća mirovanja tijekom kojeg su prikupljane snage za rast i razvoj, započet će buđenje Helena tijesno povezano s osniva­njem brojnih polisa i kolonizacijskim pokretom. Poput mitskih Argonauta zaputili su se svojim brodovima u svijet u potrazi za mjestima koja bi im omogućila udobniji život od onog koji je mogla pružiti Helada.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Platonovo sedmo pismo

Platonovo sedmo pismo Zašto je zapravo Platon došao u Sirakuzu? Razloge putovanja Platon nam otkriva u autobiografskom Sedmom pismu, u kojem iznosi tada već minule događaje. đ Od ukupno trinaest sačuvanih Platonovih pisama, Sedmo pismo po stilu pisanja smatra se izvornim Platonovim djelom. Sadržajem je srodno djelima Država, Državnik i Zakoni u kojima iznosi osnovne ideje države, državnog uređenja, zakona te ideju filozofa vladara. Vrijednost je Sedmog pisma, između ostalog, i u Platonovom rijetkom otkrivanju osobnih životnih iskustava te razloga zbog kojih se nije posvetio državnim poslovima.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Grčka kolonizacija

Grčka kolonizacija Bez obzira na trodiobu Helena o kojoj govori Herodot, stalno suparništvo i međusobne ratove, Grci su uvijek imali osjećaj pripadnosti jednoj cjelini. Svijet su dijelili na Grke i barbare. Veliku je važnost imao jedinstven religijski sustav te svetišta kao središta grčkog duha. Nakon dva stoljeća mirovanja tijekom kojeg su prikupljane snage za rast i razvoj, započet će buđenje Helena tijesno povezano s osniva­njem brojnih polisa i kolonizacijskim pokretom. Poput mitskih Argonauta zaputili su se svojim brodovima u svijet u potrazi za mjestima koja bi im omogućila udobniji život od onog koji je mogla pružiti Helada.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Sacsayhuaman – kamena pumina glava

Sacsayhuaman – kamena pumina glava Kada su španjolski osvajači prvi put došli na ove prostore, nikako nisu mogli shvatiti kako je taj “divlji” peruanski narod, “neobrazovan i bez sposobnosti logičkog razlučivanja”, mogao sagraditi takav kompleks. Držali su da bi to moglo biti djelo demona i zlih duhova. Mnogi su i danas skeptični prema činjenici da su drevni Inke mogli sagraditi takvo čudo pa neki smatraju da u tome prste imaju izvanzemaljci sa svojim nadmoćnim tehnologijama, a drugi da je to djelo nekih divovskih prethodnika Inka.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Kikladske figurice

Kikladske figurice Osim očaravajuće ljepote bijelih mramornih stijena nad azurnim morem, kakve tajne kriju ti čudesni komadići kopna? Otkuda i kako je nastala umjetnost kojoj se danas divimo? Koja je to tajanstvena civilizacija ostavila djela kojima se diče mnogi muzeji? Mogli bismo nizati pitanje za pitanjem, no većina bi ih ostala bez odgovora – kikladska civilizacija i kikladska umjetnost velika su nepoznanica.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Magični svijet Kelta

Magični svijet Kelta Kada bismo u povijesnim udžbenicima potražili ono što je napisano o keltskoj kulturi i civilizaciji, naišli bismo na opise “kulture polja sa žarama”, na “animizam” u njihovu vjerovanju, na to da su dobro poznavali metalurgiju, imali razvijen kovački i lončarski obrt, da su izrađivali razne ukrase, nakite i tome slično. Naišli bismo na ogoljeli prikaz kulture koji nas nikako ne bi mogao potaknuti na daljnje istraživanje. Tim više što su razvijeni narodi mediteranskog područja o Keltima ili Galima (kao ogranku Kelta) oblikovali predodžbe koje bi se u većini slučajeva mogle svesti na to da su Kelti bili samo barbari.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Kako je odgonetnuto klinasto pismo?

Kako je odgonetnuto klinasto pismo? Uz egipatske hijeroglife, klinasto se pismo ubraja među najstarija poznata pisma. Prethodilo je još uvijek nepoznatom feničkom, takozvanom “linearnom B” pismu. Egipatske hijeroglife uspio je odgonetnuti Champollion, dok je feničko pismo još ­uvijek zagonetka. Izronivši iz zaborava, klinasto je pismo u XVII. stoljeću postalo predmetom velikog interesa širom svijeta, tako da se ne može reći da ga je odgonetnula jedna osoba. Bio je to podvig mnogih ljudi koji se međusobno nisu čak niti poznavali.......Klinasto pismo je pismo Sumerana, jedne od najstarijih visokorazvijenih kultura čovječanstva, za koju se pretpostavlja da je postojala oko IV. tisućljeća pr. Kr. Svoja su dostignuća ostavili zapisana na golemom mnoštvu glinenih pločica.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Pisma kroz civilizacije

Pisma kroz civilizacije Postoje nebrojeni tragovi koje nam je ostavilo čovječanstvo prošlosti, a koji danas stoje pred nama i govore nam o njihovu životu, iskustvu, snovima i težnjama. Razumijevanje tih tragova važno je za čovjeka koji traži viziju budućnosti, baš kao što je moreplovcu za novo putovanje važna karta. Iako je ona nepotpuna i ne može predvidjeti sve opasnosti putovanja, svaki će ucrtani svjetionik, greben, obala ili luka biti dragocjeni i životno važni tijekom putovanja. Jedan dio te karte, trag koji smo dobili u naslijeđe, za čovjeka današnjice je i pismo. Pomoću njega prepoznajemo univerzalnu potrebu čovjeka za prenošenjem i čuvanjem iskustava.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Putovanje kroz vrijeme Maya 1

Putovanje kroz vrijeme Maya 1 Maye su jedna od najvažnijih starih kultura Srednje Amerike čije je postojanje u trajanju od više tisuća godina ostavilo neizbrisiv trag na tom području. Svojim graditeljskim umijećima i sustavom hijeroglifa mogu se usporediti sa starim Egiptom. Njihov kalendar i praćenje astronomskih pojava ubraja se među najpreciznije u poznatoj povijesti, a praktični duh njihove civilizacije podsjeća na Rimsko Carstvo… Bili su duboko religiozni, vrsni umjetnici, ratnici i izuzetni matematičari… I premda su u mnogo čemu bili drugačiji i još uvijek vješto izmiču sigurnim objašnjenjima, današnjem su čovjeku na neobjašnjiv način bliski i zagonetno privlačni…
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Azteci – nasljednici bogate povijesti 2

Azteci – nasljednici bogate povijesti 2 Jedan od izvora znanja o Aztecima piktografski su zapisi mudraca ili “knjige slika” koje su nazvane kodeksima. Naslikani su na pergamentu od agave, kože ili pamuka, a složeni tako da se rastvaraju poput ­harmonike. Dugi su 5-10 m, a široki 18-27 cm. Jedni su povijesni zapisi, dok su drugi pripovijesti, a najzanimljiviji su oni mitološkog ili astronomskog sadržaja. Bili su osnova za podučavanje u astečkim školama i pomagali su učenicima u shvaćanju simboličkih poj­mova i apstraktnih religijskih učenja.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Tolteci – čuvari tradicije drevnog Meksika

Tolteci – čuvari tradicije drevnog Meksika Meksička visoravan zemlja je vulkana i jezera, pustinjskih predjela i plodnih dolina. Dolina Meksika nalazi se u južnom dijelu visoravni, na oko 2200 m iznad razine mora, okružena planinama vulkanskog porijekla čija nadmorska visina doseže i do 5000 m. Ovaj je prostor tijekom nekoliko tisućljeća bio pozornica dramatičnih uspona i padova mnogih kultura koje se mogu svrstati među najživopisnije u ljudskoj povijesti.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Tibetanski Bardo svjetovi

Tibetanski Bardo svjetovi Popularna Tibetanska knjiga mrtvih, ili Bardo Thödol, smatra se jednim od najstarijih lamaističkih tekstova na Tibetu, u kojem su budistička učenja dobila poseban izraz. Uloga ovog teksta u tibetanskoj kulturi je dvostruka: u praktičnom religijskom aspektu služi kao opijelo kojim se ispraćaju mrtvi, a istovremeno služi i kao priručnik za podučavanje živih.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Sveti otok Itsukushima

Sveti otok Itsukushima U neposrednoj blizini Hirošime, uz samu obalu japanskog unutarnjeg mora Seto, nalazi se Itsukushima, maleni otok velikog značenja za japansku povijest i kulturu. Na Itsukushimi se nalazi najvažnije šintoističko svetište u tom dijelu Japana, zbog čega se otok naziva još i Miyajima, što dolazi od riječi miya, hram, i jima, otok. Neke građevine i predmete koji se ovdje čuvaju japanska je vlada proglasila nacionalnim blagom i posebno zaštitila, a 1996. godine šintoističko je svetište na Itsukushimi uvršteno i na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Buddhin rođendan u Japanu

Buddhin rođendan u Japanu Svake godine budisti širom svijeta obilježavaju dan Buddhina rođenja. Ovisno o kalendaru kojim se određuje, u različitim zemljama taj se dan slavi na različite datume, različito se naziva i ima drugačija obilježja. U Japanu se naziva Hana Matsuri ili Festival cvijeća, a otkako je 1873. u Japanu službenim proglašeno računanje vremena prema gregorijanskom kalendaru, u većini budističkih svetišta dan Buddhina rođenja slavi se 8. travnja.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Razgovor s voditeljem Dalaj-Lamine knjižnice Gesheom Lhakdorom

Razgovor s voditeljem Dalaj-Lamine knjižnice Gesheom Lhakdorom Tijekom mukotrpnog bijega u Indiju preko Himalaja izbjeglice iz Tibeta nosile su stotine rukopisa, često žrtvujući vlastiti život da bi ih sačuvali. Mnogi od tih dragocjenih tekstova predani su Njegovoj Svetosti Dalaj-Lami koji je utemeljio Knjižnicu tibetanskih radova i arhiva u Dharamsali u Indiji s ciljem očuvanja i promicanja tibetanskog naslijeđa.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Navajo iscjelitelj – Hosteen Klah

Navajo iscjelitelj – Hosteen Klah Oduvijek su postojali ljudi koji su ukazivali na ljepotu, smisao i važnost kulture kojoj su pripadali. Takav je bio Hosteen Klah, umjetnik i iscjelitelj koji je, između ostalog, zaslužan da su se neka znanja, učenja, obredi, simboli i svečanosti sjevernoameričkih Indijanaca ipak sačuvali, bez obzira na promjene tijekom vremena. Hosteen je bio Navajo Indijanac, vrač, slikar u pijesku i tkalac tapiserija koji je svijetu otkrio magičnu ljepotu navaške obredne umjetnosti prožete duhom drevnih vremena.
Član mlabos

Upisao:

mlabos

Moj um i ja

Moj um i ja Mnogi od nas iskusili su teške trenutke nutarnjeg sukoba u kojem kao da se u nama raspravljaju dvije različite osobe, da bi se na kraju složili s jednom od njih. Ponekad nas čak iznenadi kad uvidimo da naš um kao da ima vlastiti um. “Ne znam što mi je bilo,” kažemo zbunjeni, “kako sam se mogao tako ponašati?” To nije način na koji bismo se odlučili ponašati u našim boljim trenucima. Možda je upravo u tome stvar – naši bolji trenuci su kad našim djelovanjem upravlja naše više ja.

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

...

47

48

49

50

51

52

53

54

55

56

57

58

59

60

61

...

139

140

141

142

143

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba
MAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinu

DUHOVNOST U VELJAČI...

VELJAČA...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info