...
403
...
Upisao:
DETOKSIKATOR
Upisao:
ŽELJKA VUČINIĆ-JAMBREŠIĆ
u svom srcu / skriva malo sunce / svaka tratinčica -
into their hearts / hiding a little Sun / each daisy
Upisao:
Napitak za štitnu zlijezdu
Upisao:
MARIJA BRIDA
Upisao:
KAPETAN LJUBO MIHOVILOVIĆ
Upisao:
Za ono naglo ljeto...
Ona pruži ruke ka naslućenom suncu i
iz kaosa njenoga sna,
iznenada,
doletje Kairos na dlan i
ona osjeti pramen njegove kose među prstima.
Jedan svjetli pogled izroni na obali mraka
i dotkanu je kao vjetar u zenitu
razbijajući sparinu toga dana...
Upisao:
TVOJA POTREBA....
Upisao:
Evolucija svijesti
Upisao:
Prevara ljepote...
Na tišini oltara
molitva još spava,
u školjkama
neka davna ljubav u bisere se rađa.
Upisao:
PREVENTIVNA UPOTREBA PREPARATA:
Upisao:
DRAGAN VUČETIĆ
Pretih je lavež / pretihi i zrikavci / pod zvijezdama -
Too silent is barking / even cicadas too gentle /
under the stars
Upisao:
Sirup od maslačka
Upisao:
AHDNAMA EL FATIHA I NJENO OBNAVLJANJE DANAS
Upisao:
THRIVE (2011)
Upisao:
Biologija.com.hr - tjedni pregled vijesti i članaka
Upisao:
Nagrada Vladimir Devide za haiku
Upisao:
TI SI PUTOKAZ....
Upisao:
Zauzdano znanje
Upisao:
CAREVA ĐAMIJA
Upisao:
Između sna i jave...
Iz aleje kamenih statua se izdignu misao vidljiva i snažna. Nebo zapjeva himnu slobodi i životu. Moja kosa posuta laticama cvijeća zamirisa snom. Zvijezda u padu se odjednom zaustavi. Trenutak straha potraja kao i misao o strahu. Pred našim očima se prosu fontana svjetla. Raspuknuta zvijezda otvori novu epohu postojanja.
Upisao:
ZEOLIT - MINERAL BUDUĆNOSTI
Upisao:
FAMILIJA RESULBEGOVIĆA
Upisao:
JADRANKA VUČAK
Leptir se pretvara / da je rumeni list
/ dok prolazim - A butterfly pretends / to be a red leaf / as I pass by
Upisao:
Čaj od Koprive
Upisao:
NEKE ZABILJEŠKE OKO HIROŠIME
Upisao:
...svijet stvoren samo za nas...
.........
Upisao:
Maca i centrifuga
Upisao:
Bolivija donosi zakon o "Majci Zemlji"
Upisao:
Psihički utjecaj
Upisao:
NOVI SVJETSKI POREDAK
Upisao:
Tito i svemirski program
Upisao:
Claro de Luna...
Misao, taj čudesni horizont naše svjesnosti, misao na izvoru, misao koja postaje osjećaj i spoznaja žudnji i čežnji, ljuvena poezija našeg istinskog postojanja. Kako je daleko ta crta na kojoj se ljube nebo i zemlja, duša i tijelo, svijest i podsvijest? Kako je daleko taj zagrljaj Lune i Sola, taj nježni titraj našeg nutarnjeg neba? Čija ruka prebire po strunama nebeske harfe i sklada sonatu toj ljepoti? Tko se krije u odeonu duše, u glazbenomi teatru koji vjekuje na obzoru svijesnosti? Iz zagrljaja svjetla i tmine izranja scena na kojoj se zrcale obrisi našeg lica, čuje naš smijeh i dinamika naše rečenice. Isprepliću se sjećanja i znanje, sreća i radost. Misaoni prah se širi prostranstvima uma i pretače u svjetlucave niti naše čujnosti i čulnosti. Ćutimo milovanje materije sna, iz koje kao lava suklja osjećanje osjećaja, ostavlja za sobom blještavi trag prošlosti, pretače se u vrtloženje trenutka, u spiralnu dinamiku svjesti. U praskozorju svijesti, ogrnuta velom bisernog sjaja, izranja silueta Ljubavi i poziva nas u život.
Upisao:
Domaći sirup protiv kašlja od crne rotkve s bonusom
Upisao:
BORIS VRGA
Vrana u snijegu / kljuca moju / zaleđenu sjenku -
Crow in the snow / pecking at my / frozen shadow
Upisao:
MORTADELA
Upisao:
SHAKESPEARE NA MEDITERANU
Upisao:
GIOVANNI GENTILE
Upisao:
GIOVANNI JACOPO CASANOVA
Upisao:
TASSO
Upisao:
Konkurencija na pomolu...
Upisao:
Uklanjanje ograničenja
Upisao:
Stari Pjer...
Ljudska samostalnost nije stanje nego proces dinamičke samoorganizacije svih ćelija tijela. Samostalan čovjek je cjelina, a ne suma djelova, on je slobodan kao ptica na grani, sretan kao tek procvjetala ruža u arboretumu snova, miran kao pučina oceana u vrijeme bonace, uzdrhtao kao bambusova trska milovana lahorom ljubavi. Lažno je vjerovanje da nas ono što nam se čini besmislenim oslobađa od razmišljanja i osjećanja osjećaja te besmislenosti. Zar nije besmislena već sama činjenica da čovjek, svjestan svega što je milijardama godina svladao, odustaje od misli koju ne razumije? Zar nije apsurdno već to da fizičko tijelo, koje je značilo njegov početak, postaje za čovjeka teret i neugoda? Zar nije apsurdno da ljubav, taj najvredniji osjećaj koji dobismo u naslijeđe, postaje gorki izričaj u našim pjesmama? Zar nije apsurdno da srce, taj ciborij iz kojeg ispijamo kapljice života, postaje teško brememe koje nosimo na leđima? Upravo to, naizgled besmisleno, bi nas trebalo prisiliti pronalaženju uvijek novih puteva ka svjesnoj spoznaji fizičkog tijela i svog svjesnog postojanja u njemu. Misaono- emotivni dijalog nas poziva na razumjevanje besmislenosti, izaziva u nama buntovni optimizam Sizifa i snagu Prometeja. Naše stvaralaštvo se krije upravo u apsurdima koje svjesno živimo, jer ih onda živimo iz tijela punog čujne čulnosti i inteligencije, naše sposonosti snalaženja u nepoznatom, neiskustvenom i nerazjašnjenom. Iz misaono- emotivnog dijaloga izranja naša oštroumnost, naša tankoćutnost, naša ljubav, naš život.
Upisao:
FRANO VLATKOVIĆ
Zeleni škoji / Raspoređuju nakit / Nasilne pjene -
Green islands / Arrange jewellery / Of violent foam
Upisao:
Tri brza recepta za prehlađeno grlo
Upisao:
Zanimljivosti...
Upisao:
Sugestija
Upisao:
POSJETI SEBE KAO STRANCA....
Upisao:
Ljekoviti napitak od tibetanske “Kombuche”
Upisao:
ĐERMANO VITASOVIĆ
U maloj stopi / punoj vode kupa se / veliko sunce -
Large sun bathing / in a small footstep / full of water
Upisao:
VELI JOŽE
...
403
...
