NOTE KAO LIJEK GLAZBA KAO POMOĆNO MEDICINSKO SREDSTVO
MUZIKOTERAPIJOM protiv stresa i boli
Medicinska glazba pomaže u smanjenju reumatskih bolova, a ima i blagotvoran učinak na autistično dijete koje se polako počinje otvarati prema okolini, ističe Josip Antolović, osnivač AMOIC-a u Staroj Kapeli
Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ
Slušanje glazbe koju ste čuli prvi puta u mozgu aktivira centar za osjećaj zadovoljstva koji vas nagrađuje osjećajem ugode i sreće, pokazala je kanadska studija objavljena u časopisu Science. Znanstvenici su snimali reakcije mozga na novu glazbu skenerima magnetske rezonance. Ispitanici su preslušavali 60 pjesama koje nikad nisu čuli, a mozak im je skeniran tijekom slušanja, da bi na kraju bila organizirana aukcija u kojoj su mogli kupiti pjesme koje su im se najviše svidjele. Što se glazba pojedinoj osobi više sviđala, povezanost i osjećaj zadovoljstva bili su jači. Aktivnost mozga kod svih je bila jednaka dok su slušali novu glazbu, no moglo se jasno razlučiti koja im se pjesma sviđala više od drugih.
Slušanje nove glazbe aktiviralo je dio mozga koji inače reagira ugodom nakon ukusnog obroka, seksa ili novčane nagrade, a znanstvenike koji su proveli ovo istraživanje oduševilo je to što se u ovom slučaju radilo o potpuno apstraktnom poticaju. Utvrđeno je i da se pri slušanju nove glazbe aktivira poseban dio mozga koji pohranjuje informacije o zvuku, koji je – smatra se – jedinstven i drukčiji kod svakog pojedinca. Kanadski znanstvenici na temelju toga namjeravaju otkriti kako se razvija glazbeni ukus i može li aktivnost našeg mozga objasniti zašto ljudi vole određenu vrstu glazbe.
Harmonija ritma
Osim što stvara osjećaj ugode i zadovoljstva, glazba pomaže i u liječenju kroničnog stresa, ali i niza drugih bolesti. Muzikoterapija ili terapija glazbom u svrhu liječenja djeluje psihološki, ali se koristi i za smanjenje boli. Nakon niza istraživanja koja su dokazala vrijednost glazbe kao pomoćnog medicinskog sredstva, u nekim je europskim bolnicama, primjerice u Rimu i Firenzi, glazba postala sastavni dio programa liječenja, a pokazalo se da takva praksa uvelike pomaže pri oporavku pacijenata.
Muzikoterapijom se, primjerice, može liječiti šum u uhu, jer glazba pomaže pacijentu da prestane primjećivati šum koji ga smeta odnosno da se prestane fokusirati na njega. Pacijenti koji pate od šuma u uhu trebali bi slušati klasičnu glazbu, primjerice Mozarta, tri puta dnevno u trajanju od pola sata. Glazba također pomaže kod usnivanja te kod nekih neuroloških funkcija, kao što su učenje i koncentracija. U muzikoterapiji se nastoji ritam tijela harmonizirati s vanjskim ritmovima.
Dok se pobornici muzikoterapije mahom služe klasičnom glazbom, koja se smatra posebno korisnom za poboljšanje općeg stanja organizma, postoji i glazba komponirana s ciljem pomoći u liječenju određenih bolesti i stanja. Autor je glazbe koja se pušta pacijentima Akademsko medicinskog i ontološko istraživačkog centra (AMOIC) u Staroj Kapeli pokraj Vrbovca, Peter Hubner, njemački muzikolog i klasični kompozitor. Huber je tvorac medicinske glazbe s terapijskom rezonancijom, koji stvara glazbu koristeći moderne tehnologije za procese analiziranja, produciranja i reproduciranja glazbe za medicinske svrhe. Njegova se glazba diljem Europe sluša već desetljećima, a prema isk
BEETHOVEN
primjenjuje se u terapijske svrhe pri suzbijanju napada panike, pomaže rastu biljaka
MOZART
često se koristi u liječenju govornih poremećaja; slušanje jedne kompozicije poboljšava čak i percepciju prostora
VIVALDI
primjenjuje se pri liječenju agresije
DEBUSSY
smiruje novorođenčad
JAZZ
glazba za dobro raspoloženje; oslobađa dušu i daje osjećaj slobode
SAKRALNA GLAZBA
smanjuje stres
INDIJANSKA MUZIKA
pomaže deblokadi emocija, koristi se u rehabilitaciji
NEW AGE
povezuje se s meditacijom i ublažavanjem stresa, pa se koristi, primjerice, pri masaži
ustvima Josipa Antolovića, osnivača AMOIC-a, pomaže u reduciranju stresa, teškoćama spavanja i nizu drugih zdravstvenih problema današnjice. To nije klasična glazba, već specijalne kompozicije gdje svaki ton vibrira na određenoj frekvenciji i stvara rezonancu koja djeluje na određeni dio čovjekovog organizma.
– Naši su pacijenti potvrdili da im medicinska glazba pomaže u smanjenju reumatskih bolova. Ova muzika ima blagotvoran učinak na opće stanje autističnog djeteta koje se polako počinje otvarati prema okolini i pozitivno mijenjati raspoloženje. Imamo i dobra iskustva u liječenju mucanja – ističe Antolović.
Zvučni identitet
Utvrđeno je, kažu u AMIOC-u, da je terapija s glazbenom rezonancijom objektivno najdjelotvornija za liječenje stresa, čak četiri do osam puta uspješniji u oslobađanju od stresa od lijekova za smirenje. Glazba pomaže i u liječenju boli, kod dijabetesa, migrene, hormonalnih poremećaja, a osobito se preporučuje u trudnoći i nakon poroda. Brojne su se studije bavile utjecajem klasične glazbe, primjerice Mozartovih kompozicija, na razvoj novorođenčadi, a pozitivni učinci glazbe na bebe obilno su eksploatirane i u komercijalne svrhe.
Muzikoterapija, međutim, nije izmišljotina modernog doba: tragovi o terapeutskom djelovanju glazbe pronađeni su još u egipatskim zapisima iz doba 1.500 godina prije nove ere, u grčkoj filozofiji i Bibliji. Prvi znanstveno utemeljeni pristupi javljaju se pred 40-ak godina, a kao osnivači muzikoterapije spominju se psihijatri Juliette Alvine i Rolando Benenzon.
Muzikoterapija se temelji na teoriji po kojoj svaka osoba ima svoj zvučni identitet koji se formira još prenatalnom periodu, kada beba sluša disanje, otkucaje srca, glas majke, a nakon rođenja taj identitet dodatno oblikuju okruženje, kultura i obrazovanje. Naš zvučni identitet određuje zašto nam se sviđa baš neka glazba i individualne reakcije na glazbu, na što naravno utječu i vanjski faktori jer drugačije doživljamo glazbu kad smo tužni ili sretni. Upravo zbog zvučnog identiteta ne postoji univerzalna terapijska glazba, već se svakom pojedincu treba odrediti poseban izbor glazbe, ovisno o terapijskim ciljevima.
Tehnike muzikoterapije primjenjive su kod svih ljudi, bez obzira na spol, dob, zdravstveno stanje, a mogu se koristiti u preventivne, dijagnostičke ili terapijske svrhe. Posebno je poželjna primjena ove metode liječenja kod osoba do kojih se teže dopire ostalim kanalima komunikacije, zbog urođenih cerebralnih oštećenja, neuroloških oboljenja, autizma ili psihotičnih stanja.
-------------
lp, boro
http://www.novilist.hr/
MUZIKOTERAPIJOM protiv stresa i boli
Medicinska glazba pomaže u smanjenju reumatskih bolova, a ima i blagotvoran učinak na autistično dijete koje se polako počinje otvarati prema okolini, ističe Josip Antolović, osnivač AMOIC-a u Staroj Kapeli
Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ
Slušanje glazbe koju ste čuli prvi puta u mozgu aktivira centar za osjećaj zadovoljstva koji vas nagrađuje osjećajem ugode i sreće, pokazala je kanadska studija objavljena u časopisu Science. Znanstvenici su snimali reakcije mozga na novu glazbu skenerima magnetske rezonance. Ispitanici su preslušavali 60 pjesama koje nikad nisu čuli, a mozak im je skeniran tijekom slušanja, da bi na kraju bila organizirana aukcija u kojoj su mogli kupiti pjesme koje su im se najviše svidjele. Što se glazba pojedinoj osobi više sviđala, povezanost i osjećaj zadovoljstva bili su jači. Aktivnost mozga kod svih je bila jednaka dok su slušali novu glazbu, no moglo se jasno razlučiti koja im se pjesma sviđala više od drugih.
Slušanje nove glazbe aktiviralo je dio mozga koji inače reagira ugodom nakon ukusnog obroka, seksa ili novčane nagrade, a znanstvenike koji su proveli ovo istraživanje oduševilo je to što se u ovom slučaju radilo o potpuno apstraktnom poticaju. Utvrđeno je i da se pri slušanju nove glazbe aktivira poseban dio mozga koji pohranjuje informacije o zvuku, koji je – smatra se – jedinstven i drukčiji kod svakog pojedinca. Kanadski znanstvenici na temelju toga namjeravaju otkriti kako se razvija glazbeni ukus i može li aktivnost našeg mozga objasniti zašto ljudi vole određenu vrstu glazbe.
Harmonija ritma
Osim što stvara osjećaj ugode i zadovoljstva, glazba pomaže i u liječenju kroničnog stresa, ali i niza drugih bolesti. Muzikoterapija ili terapija glazbom u svrhu liječenja djeluje psihološki, ali se koristi i za smanjenje boli. Nakon niza istraživanja koja su dokazala vrijednost glazbe kao pomoćnog medicinskog sredstva, u nekim je europskim bolnicama, primjerice u Rimu i Firenzi, glazba postala sastavni dio programa liječenja, a pokazalo se da takva praksa uvelike pomaže pri oporavku pacijenata.
Muzikoterapijom se, primjerice, može liječiti šum u uhu, jer glazba pomaže pacijentu da prestane primjećivati šum koji ga smeta odnosno da se prestane fokusirati na njega. Pacijenti koji pate od šuma u uhu trebali bi slušati klasičnu glazbu, primjerice Mozarta, tri puta dnevno u trajanju od pola sata. Glazba također pomaže kod usnivanja te kod nekih neuroloških funkcija, kao što su učenje i koncentracija. U muzikoterapiji se nastoji ritam tijela harmonizirati s vanjskim ritmovima.
Dok se pobornici muzikoterapije mahom služe klasičnom glazbom, koja se smatra posebno korisnom za poboljšanje općeg stanja organizma, postoji i glazba komponirana s ciljem pomoći u liječenju određenih bolesti i stanja. Autor je glazbe koja se pušta pacijentima Akademsko medicinskog i ontološko istraživačkog centra (AMOIC) u Staroj Kapeli pokraj Vrbovca, Peter Hubner, njemački muzikolog i klasični kompozitor. Huber je tvorac medicinske glazbe s terapijskom rezonancijom, koji stvara glazbu koristeći moderne tehnologije za procese analiziranja, produciranja i reproduciranja glazbe za medicinske svrhe. Njegova se glazba diljem Europe sluša već desetljećima, a prema isk
BEETHOVEN
primjenjuje se u terapijske svrhe pri suzbijanju napada panike, pomaže rastu biljaka
MOZART
često se koristi u liječenju govornih poremećaja; slušanje jedne kompozicije poboljšava čak i percepciju prostora
VIVALDI
primjenjuje se pri liječenju agresije
DEBUSSY
smiruje novorođenčad
JAZZ
glazba za dobro raspoloženje; oslobađa dušu i daje osjećaj slobode
SAKRALNA GLAZBA
smanjuje stres
INDIJANSKA MUZIKA
pomaže deblokadi emocija, koristi se u rehabilitaciji
NEW AGE
povezuje se s meditacijom i ublažavanjem stresa, pa se koristi, primjerice, pri masaži
ustvima Josipa Antolovića, osnivača AMOIC-a, pomaže u reduciranju stresa, teškoćama spavanja i nizu drugih zdravstvenih problema današnjice. To nije klasična glazba, već specijalne kompozicije gdje svaki ton vibrira na određenoj frekvenciji i stvara rezonancu koja djeluje na određeni dio čovjekovog organizma.
– Naši su pacijenti potvrdili da im medicinska glazba pomaže u smanjenju reumatskih bolova. Ova muzika ima blagotvoran učinak na opće stanje autističnog djeteta koje se polako počinje otvarati prema okolini i pozitivno mijenjati raspoloženje. Imamo i dobra iskustva u liječenju mucanja – ističe Antolović.
Zvučni identitet
Utvrđeno je, kažu u AMIOC-u, da je terapija s glazbenom rezonancijom objektivno najdjelotvornija za liječenje stresa, čak četiri do osam puta uspješniji u oslobađanju od stresa od lijekova za smirenje. Glazba pomaže i u liječenju boli, kod dijabetesa, migrene, hormonalnih poremećaja, a osobito se preporučuje u trudnoći i nakon poroda. Brojne su se studije bavile utjecajem klasične glazbe, primjerice Mozartovih kompozicija, na razvoj novorođenčadi, a pozitivni učinci glazbe na bebe obilno su eksploatirane i u komercijalne svrhe.
Muzikoterapija, međutim, nije izmišljotina modernog doba: tragovi o terapeutskom djelovanju glazbe pronađeni su još u egipatskim zapisima iz doba 1.500 godina prije nove ere, u grčkoj filozofiji i Bibliji. Prvi znanstveno utemeljeni pristupi javljaju se pred 40-ak godina, a kao osnivači muzikoterapije spominju se psihijatri Juliette Alvine i Rolando Benenzon.
Muzikoterapija se temelji na teoriji po kojoj svaka osoba ima svoj zvučni identitet koji se formira još prenatalnom periodu, kada beba sluša disanje, otkucaje srca, glas majke, a nakon rođenja taj identitet dodatno oblikuju okruženje, kultura i obrazovanje. Naš zvučni identitet određuje zašto nam se sviđa baš neka glazba i individualne reakcije na glazbu, na što naravno utječu i vanjski faktori jer drugačije doživljamo glazbu kad smo tužni ili sretni. Upravo zbog zvučnog identiteta ne postoji univerzalna terapijska glazba, već se svakom pojedincu treba odrediti poseban izbor glazbe, ovisno o terapijskim ciljevima.
Tehnike muzikoterapije primjenjive su kod svih ljudi, bez obzira na spol, dob, zdravstveno stanje, a mogu se koristiti u preventivne, dijagnostičke ili terapijske svrhe. Posebno je poželjna primjena ove metode liječenja kod osoba do kojih se teže dopire ostalim kanalima komunikacije, zbog urođenih cerebralnih oštećenja, neuroloških oboljenja, autizma ili psihotičnih stanja.
-------------
lp, boro
http://www.novilist.hr/
http://budan.blog.hr/