1.Ateizam (grčki: α - odrični prefiks, Θεος - Bog; bezbožništvo u doslovnom prevodu) je stanje nemanja teističkih vjerovanja, ili aktivno nevjerovanje u postojanje božanstava. Kroz historiju se često pojavljuje i kao odričan stav prema zvaničnoj religiji. Najčešće se vezuje za filozofske škole materijalizma, agnosticizma, empirizma ili racionalizma, ali nije nužno pravilo.

2.Teizam je naziv zajednički naziv za sva vjerovanja koja uključuju postojanje boga ili božanstava. Teizam u užem smislu uključuje vjerovanje da su bog ili božanstva imanentna svijetu, ali istovremeno i i izvan njega, odnosno sveznajuća, sveprisutna i svemoguća. Teizam se često navodi i kao antiteza nonteizma - nevjerovanja u božanstva.

Teistička vjerovanja se najčešće dijele po shvaćanju koliko ima božanstva, a zatim po tome kakva je njegova/njena/njihova prioda.

Podjela po broju božanstava se svodi na monoteizam - vjerovanje da postoji samo jedan bog ili božanstvo, odnosno politeizam - vjerovanje da postoji više različitih božanstava.

Različita shvaćanja prirode božanstava su:

* mizoteizam - vjerovanje da su božanstva po svojoj prirodi zla;

* panteizam - shvaćanje da su Bog i univerzum jedno te isto;

* deizam - vjerovanje da Bog stvorio univerzum, ali da u njemu ne igra aktivnu ulogu

3.Agnosticizam je filozofsko, idealističko učenje, koje poriče mogućnost spoznaje objektivno postojećeg svijeta. Riječ je grčkog porijekla.

Agnosticizam za razliku od ateizma ne kaže da Boga ili Smisla nema, već da on možda i postoji, ali ga na ovom stepenu razvoja ne možemo dokučiti. Agnosticizam je negdje na pola puta između deizma i ateizma: s jedne strane nije opterećen vjerskim dogmama, a s druge strane nije ograničen isključivošću ateizma pošto dopušta mogućnost da ipak postoji neki viši entitet nego što je to čovjek. Zbog gore navedenoga smatra se glavnim takmacem deizma i ateizma.

Ako bih se morala negdje svrstati, tada sam agnostik.

Maja