Wiena ili Bec je prelijepi grad, jedna od(u pravom smislu receno) rijetkih evropskih prijestonica, gdje je velika kulturna i svaka druga ponuda.Bec je grad velikih mogucnosti.Po mom saznanju, u Becu od stranaca ima najvise Turaka, a Srbijanaca jos ima samo vise u Beogradu.Oni su najmnogobrojniji, a za njima mnogo ne zaostaju ni drugikao sto su:Arapi, Kinezi itd..Upodzemnoj zeljeznici od svih svjetskih jezika, najmanje se cuje njemacki.To nije samo zbog toga sto oni imaju malo mirniji temperament, pa previse ne galame, vec zato sto ce ih i u blizoj buducnosti, ostali brojcano nadjacati.
Ogroman broj razvoda, uzasno mali natalitet, koji iz godine u godine pada, dovode do toga da,nastavili se ovakav trend,Austrijanaca ce biti sve manje, a stranaca sve vise.
GAST/ARBEITER (cita se gast/arbajter,gdje je akcenat na drugoj rijeci na pocetku,a ne na sredini rijeci) je covjek koji je napustio svoju domovinu i otisao da radi negdje drugo.Napustanje domovine je uvijek povezano s nekim razlogom kao sto su: egzstencijlni(takva je velika vecina GOSTUJUCIH RADNIKA), trazenje necega novog ili kao sto je slucaj bio kod nas, rukovodjeni zeljom da pobjegnu od rata ili u nekim zemljama bijeg od ugnjetavanja.Egzitencijalni razlog moze varirati,od toga da ljudi u svojoj domovini nisu bili u mogucnosti ostvariti niti minimalnu egzistenciju do ljudi koji jednostavno zele bolji i lagodniji e pada, to je sve odlika austrijske stvarnosti kod Austrijanaca.Zato kod stranaca ,koji dolaze iz tradicionlnih sredina ,broj razvoda je minimalan, broj djece dosta veliki.Zene kod takvih stranaca najcesce ne rade,vec su tu za djecu i muza. Takvim zenama i nije omoguceno da uce jezik(muz se ni u kakvom slucaju ne bi s time odusevio), a pitanje je s obzirom na skolsku spremu(minimaln broj godina provedenih u skoli), da li bi to zaista islo.Medjutim i u tom se smislu prave pomaci, tako d djevojke koje su zavrsile osnosvnu skolu u Austriji vec govore jezik, ali su rastrgane izmedju tradicije i mozda sopstvnih zelja i radije se mlade udaju, pa ne idu vise u skolu,nego da "prestare".
Druga kategorija su stranci , koji su dosli iz malih seoskih sredina, koji su BISTRI PO PRIRODI,i nasli neki posao, koji se moze raditi i bez neke strucne spreme.Takvi poslovi su fizicki teski, ali se moze solidno zaraditi, da se lijepo moze zivjeti.Kod takvih ljudi rade i muz i zena i oni polazu prioritet stednji,jer im njihova intuicija govori da se takvi poslovi ne mogu raditi "sto godina", pa su negdje u domovini izgradili kuce i stavili neku paru na stranu, i recimo sebi osigurali lagodniju starost.Oni su ti koji pjevaju zalopojke za domovinom, njihove energij e su teske, jer se prisiljavaju biti tamo , posto smatraju da se trebaju obezbijediti za starost, a nikako nisu sretni.Oni su nekako izolovani, traze sebi srodne, pa se takvi najcesce sastaju subotama, jedni kod drugih na jelu i picu.Posto rijetko da se nadju iz istih krajeva, drugacijeg su mentaliteta i obicaja, pa to dovodi kod njih do mentalnog soka, tako da se ta situacija mora prokomentarisati s nekim trecim (cak mozda je bas trac o onima koji su ih proslu subotu posjetili).
Treca kategorija su ljudi sa fakultetom. Najveci broj takvih ljudi se snasao u Becu i drugim gradovima.Rade u svojoj struci,a posto moraju opstati medju "domacima", trude da svoj posao rade "veoma dobro".
Ima i obrazovanih ljudi, koji zive u manjim sredinama i nisu imali otvorene mogucnosti,koji su prinudjeni raditi teze fizicke poslove.
Medjutim i medju takvima postoje raznolikosti.Normalno, ni oni nisu iz istih sredina, i oni imaju razlicite ideje zivljenja, od najprimitivnijih, do kosmopolitskih.
Sto se tice Austrijanaca, njih ima takodje svake vrste.Saroliko, saroliko...
Austrija je lijepo uredjena zemlja. U velikom broju sela imate lijepo uredjene bazene, skijaske staze.Saobracajne veze izmedju sela i gradova se njeguju.Dobre autobuske veze. Dobre zeljeznice veze.U svakom selu imaju osnovne skole.Malo veca sela imaju i osnovne skole.U svakom selu djeluje Muzicka skola.Svako, pa i najmanje selo ima duvacki orkestar.Ta uredjenost zahtijeva i postovanje nekih pravila.Znaci morate se znati pridrzavati pravila.
Prema tome,zakljucak:
U Austriji ima mnogo lijepog da se vidi.Mnogo lijepog da se dozivi.Tu, kao i u svakoj zemlji na svijetu zivi fini svijet, svijet i polusvijet.Kod kuce smo u svom okruzenju, neovisno o kojoj od ove tri kategoije se radi.To je NAS SVIJET.Mi sa drugim kategorijama i nemamo mnogo kontakta.Sve je to nekako nase okruzenje od rodjenja. Ali to je SVIJET U KOJEM SMO KOLIKO ,TOLIKO ZASTICENI.TO JE NAS SVIJET.U nasem svijetu nema mnogo iznenadjenja. ZATO TEZE ODRASTAMO.ZATO TEZE SAZRIJEVAMO.DA LI MI TO ZELIMO? ODRASTI.ODRASTANJE JE TESKO.MOZDA KAD ODRASTEMO,MOZEMO INTENZIVNIJE U DUHOVNOM SMISLU ZIVITI, A NE PO INERCIJI.MOZDA SMO PRINUDJENI DOLAZITI DO RJESENJA ZA NASE POBLEME SAMI.PUTEVI SE NE OTVARAJU LAKO.A KAD JEDAN OD MNOGIH I USPIJES DA OTVORIS, PITAS SE DA LI JE TO PRAVI.I TA SAROLIKOST U UPOZNAVANJU LJUDI, DONOSI NAM ZRELOST.MOZEMO SAMI SEBI POSTATI VELIKI,AKO NAUCIMO DA KOMUNICIRAMO S LJUDIMA,KOJI NISU NASEG MENTALNOG SKLOPA.
Ali najvaznije je znati.SLICNI SE SLICNIM PRIVLACI.TO SVAKOME OD NAS DAJE VELIKU SANSU DA NADJEMO LJUDE,BILO GDJE NA OVOJ PLANETI, MEDJU KOJIMA CEMO BITI SRETNI.
Vazno je jos i znati.TREBA UCITI OD SVAKOG COVJEKA.PRIRODNO BISTRIH(gore navedenih).AKO I MALO SUMNJAS U ISPRAVNOST SVOJE ODLUKE,SVE UCINI DA IMAS OBEZBJEDJEN POVRATAK U "ZASTICENU"SREDINU.
E,PA SRETNO LAVICE!!!