Upisao:
OBJAVLJENO:
PROČITANO
777
OD 14.01.2018.PUTA
Tehnike utjecaja na Matricu (1) – Transurfing
Tehnike utjecaja na Matricu (1) – Transurfing
Published 04.01.2013
Kada pričamo o tehnikama pristupanja Matrici onda govorimo o načinima kako mijenjati stvarnost oko nas. Priču ćemo započeti s transurfingom, tehnikom promjene vlastitog života uz utjecaj na pravu prirodu stvarnosti.
Sami krivi za svoju stvarnost
Sama ideja cjelokupnog koncepta počiva od zamisli da je oko nas (pojedinca) beskrajan prostor varijanti sa svim mogućim scenarijima u vezi svih mogućih događaja u životu osobe. Na iste utječe isključivo energija misli koja ih kreira i mijenja. Tako putem transurfinga osoba uči drugačije razmišljati i djelovati u određenoj situaciji čime kreira drugi put od onoga koji bi zapravo slijedio.
Pretvaranje misli u povoljna djela
Idejni začetnik sustava je ruski fizičar Vadim Zeland objavio je već šest knjiga na gotovo dvadeset jezika, te navodi kako za shvaćanje koncepta nije potrebno dodatno školovanje (koje je omogućeno) nego čitatelj samo mora posvetiti određeni dio intelekta i volje u ostvarenju ciljeva. Prijelaz misaonih formi iz metafizičkog, misaonog svemira u ovaj fizički i uvjetovanje na određene situacije opisan je kao svojstvo koje je dokazivo i putem načela kvantne fizike.
Jedan od temelja principa je spoznaja i aktivacija tzv. ‘promatrača’, figuru koja ljude po prvi puta odvaja od života baziranog na navikama i rutinama. Na taj način uspijevamo spojiti volje duše i razuma te privlačimo namjeru koja nam uvjetuje što se oko nas događa. Samim time, pravim pogledom na stvari utječemo na svoj život u željenom smjeru.
Klatna kao prepreke
No, kao i uvijek, postoji određeni problem. On se u ovom slučaju naziva ‘klatno’. Svaka osoba emitira vibracije uz određenu frekvenciju, a kada više osoba emitira iste frekvencije, stvara se klatno – to u praksi često označava borbu dvoje ili više ljudi oko istog cilja. Klatno je neutralno, no nabijanjem energije povećava svoju snagu, crpi ljudsku i postaje poput žive jedinke, te se bori za vlastite ciljeve. Primjeri klatna su obitelj, poslovi, društvene organizacije, moda ili popularni TV programi. Dakle, ako čovjek nije zbilja svjestan vlastitih ciljeva, potpada pod klatno.
Ciljevi u fizičkom svijetu moraju se manifestirati kao slike u svijesti pojedinca jer na taj način dolazi do realizacije u materijalnom. Ukoliko uvijek ulazimo u nešto besciljno, onda uvijek klatna odlučuju za nas – ukoliko pak shvatimo cilj i krenemo u nešto s istim, mijenjamo vlastite granice i odlazimo korak naprijed u vlastitim odlukama. Time se rješavamo nezadovoljstva, sve što želimo na pravilan način nam se i ostvaruje, a stvarnost oko nas postaje plod našeg vjerovanja. Tako barem tvrde pobornici Vadima Zelanda.
Vaša je stvarnost film
On sam kaže: ‘Zamislite da je vaša stvarnost film koji se vrti na projektoru. Ono što nacrtate na projektoru, to vidite na filmu. Problem je u tome što ljudi rade suprotno: oni ono što vide, to i crtaju. Vidite li razliku? Imućni, kada se probude, oko sebe vide luksuzan interijer, njima donose doručak u krevet, zatim izlaze van na balkon s prekrasnim pogledom i razmišljaju kako bi sada bi bilo lijepo voziti se na jahti. Ili možda otići na odmor do Alpa? Dakle, oni pronalaze svoju vlastitu stvarnost. Siromašan um zaokupljen je problemima, umoran je od života, ali stalno razmišlja o problemima jer ništa drugo ne vidi. On gleda u novčanik i razmišlja kako će novac samo odlaziti iz novčanika, takve crne misli protežu se do kraja mjeseca. On također pronalazi svoju stvarnost – uključujući svoje filmove. I jedan i drugi na projektor života crtaju ono što je pred njihovim očima. I to gledaju u svojoj stvarnosti, svaki dan iznova. Ali nisu oni ti su sami postavili takve filmove na projektor. Stjecaj okolnosti učinio je da je prvi sretan, a drugi ne. Međutim, princip stvaranja projekcija kod jednih i drugih je isti: što vidim – to i crtam, o čemu crtam – to onda i vidim’, prenosi dalje.com.
‘Može se dogoditi da i bogatiji čovjek na projektor stavi film koji prikazuje zle sile te da veoma osobno to shvati i počinje se pribojavati stečaja. Što se tada događa? On prisilno stavlja u svoj projektor filmove s negativnim scenarijem, negativni osjećaji ga okružuju, a njegovi najgori strahovi počinju se ostvarivati. Isto tako može se dogoditi i obrnuta situacija, ako netko na projektor stavi film sa sretnim završetkom, film na kojem je prikazano kako se nečija poslovna situacija poboljšava, može ga potaknuti, on opet vidi svjetlo na kraju tunela i vjeruje da je uspio pobjeći iz siromaštva. U stvari, stvarnost će se uskoro promijeniti jer projektor sada okreće pozitivan scenarij. Što je zaključak svega ovoga? Ljudi su ti koji upravljaju okolnostima. Nesretni događaj osoba može prizvati iz navike, vrteći negativan film u glavi. Misao – to je ono što ljudi koriste za upravljanje. Ljudi su naučili kontrolirati svoje postupke, ali što je s mislima – ljudi ne znaju kako kontrolirati misli. Lakše je prisiliti se da nešto učinimo nego misliti na nešto određeno, zar ne? Zamislite da hodate ulicom s točno određenim planom puta, ali tada dođe jedan prolaznik do vas, uzme vas za ruku i jednostavno vas vodi kamo god hoće, a vi poslušno i pasivno slijedite. Nerealno je? Ali to je upravo ono što se događa s vašim mislima – objašnjava ovaj ruski fizičar te zaključuje kako su ljudi ti koji upravljaju okolnostima. Postanite majstor svog projektora. Stavite film koji zaista želite gledati. Upravljajući svojim mislima, zapravo upravljamo stvarnošću. Pogledajte malo oko sebe – ljudi za koje se kaže da budni sanjaju. Zapravo su poput nekih televizijskih prijamnika koji emitiraju svoj program. Trebate prestati gledati tuđe filmove, morate stvoriti svoje. Baš kako je to detaljno opisano u mojim knjigama. S vremenom će se stvarnost promijeniti. S vremenom vaš će film počet prikazivati nove značajke te će na kraju biti baš onakav kakav želite. Dakle, važno je materijalizirati misli. Jedini uvjet kako ostvariti misao jest ovaj: oblik misli mora biti sustavno razrađen i dovoljno dugog trajanja kako bi ostvario maksimalnu realizaciju’, zaključuje Zeland.