Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član borivoj

Upisao:

borivoj

OBJAVLJENO:

PROČITANO

1646

PUTA

OD 14.01.2018.

Smrt velika avantura

Smrt velika avantura

ŽIVOT I SMRT SU KAO IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA

Ljudi se mogu bojati da će ih prihvaćanje i razmišljanje o smrti učiniti morbidnima, ili da će im zagaditi užitak životnih zadovolj-stava. Ali iznenađujuće, suprotno je istina. Poricanje smrti nas čini napetim; prihvaćanje donosi mir. I to nam pomaže da postanemo svjesni onoga što je uistinu važno u životu - na primjer, biti ljuba-zan i voljeti druge, biti iskren i nesebičan - tako da svoju energiju možemo upotrijebiti za te stvari, i odbacimo činiti ono što će u nama izazvati osjećaj straha i žaljenja u trenutku smrti.

Kathleen McDonald (Sangye Khadro) - PREPARING FOR DEATH AND HELPING THE DYING, 1999

Smrt je jedini događaj koji sa si-gurnošću možemo predvidjeti, i ipak je to događaj o kojem većina čovječanstva ne želi da razmišlja sve dok se neizbježno sa njom ne suoče u svome osobnom iskustvu. Ljudi se sa smrću suočavaju na mnoge načine - neki toj avanturi pridodavaju osjećaj samosažalje-nja, i tako bivaju zaokupljeni sa onim što ostaje iza njih, i što za njih više neće postojati - i ne-stanku svega onoga što su stekli za vrijeme života, tako da im istinsko značenje neizbježne budu -ćnosti izmiče pažnji. Drugi se s njom suočavaju s hrabrošću, či-neći ono što najbolje mogu da ne bi bili izgubljeni, i neustrašivo gledaju u lice smrti, jer nema ništa drugo što bi mogli uraditi. Njihov ponos im pomaže da se suoče sa tim događajem. Ipak, drugi u potpunosti odbijaju da ra-zmatraju mogućnosti, oni sebe hipnotiziraju i dovedu u stanje u kojem se odbacuju sve misli o smrti iz njihove svijesti, i oni neće promatrati mogućnosti - ta-ko da kada se to dogodi to ih za-tiče u nesvjesnom stanju - bivaju-ći bespomoćni i nesposobni da bilo što učine osim da jednostav-no umru. (22-240) Alice Bailey

Strah od smrti dio je čovjekove sudbine. A razbijanje tog straha dio njegova poslanja na zemlji. Misao na smrt ne zarobljava nas, nego oslobađa; meditacije o umi-ranju ne bacaju crnu sjenu smrti preko čitavog našeg života, nego ga čine smislenijim, plodnijim, is -punjenijim i korisnijim. Umjesto da prihvatimo američki način umi -ranja uz upaljeni televizor i u po-lusvjesnom, drogiranom stanju, suočimo se sa smrću s punom svi -ješću i na nju spremni. Čak i ako nismo buddhisti i ne vjerujemo u reinkarnaciju. A ako to jesmo, pri -premajmo se čitav život na smrt, koja je samo prelazak u drugi oblik postojanja. Viši, ako smo za nj spremni. Ponovljeni ili čak i niži, ako smo život utrošili na be-smislice. Dalaj Lama - SAVJETI O UMIRANJU i boljem životu, 2002 (priredio dr. Jeffrey Hopkins)

Bolest i smrt su suštinska stanja svojstvena materiji, sve dok se čovjek poistovjećuje sa vanjskim oblikom, on će biti podložan Zakonu Smrti. Ovo je osnovni prirodni zakon koji prožimlje život oblika u svim svjetovima prirode. . .- Kada čovječanstvo po -stane svjesno duše, onda će se na smrt gledati kao na "namjeran" proces, izvršen u punoj svjesti i sa shvaćanjem cikličke svrhe. . . (Čovjekova) greška u današnjem vremenu se sastoji. . . u njegovom stavu prema smrti, i njegovom osjećaju da nestajanjem života iz vidljivog opažanja kroz posredni oblik, i razgrađivanje oblika, oz-načava propast. . . - Zatim se čuje Riječ. Spuštena, zračeća točka svjetla se uzdiže, odazivajući se na jedva čulnu ponovo pozivaju-ću notu, i biva privučena, njenom nastajućem izvoru. Ovo čovjek naziva smrt, a duša ovo naziva ži-vot. Uskrsnuće je osnovna ideja prirode - a ne smrt. Smrt je samo predsoblje uskrsnuća.  A. Bailey

Nema mjesta na Zemlji gdje nas smrt ne bi mogla pronaći - čak i ako neprestano okrećemo glave posvuda u svim smjerovima kao u neizvjesnoj i sumnjivoj zemlji. . Ako bilo gdje postoji sklonište od daha smrtnog vjetra - ja nisam ljudski stvor koji će od njega uzmaknuti. . . Ali ludost je pomi-šljati da ćete se vi posrećiti. . . . Ljudi dolaze i ljudi odlaze i tje-raju se do iznemoglosti i oni ple-šu, i nikada nije riječ o smrti. Sve je zgodno i dobro. Ipak kada smrt prispije njima, njihovim supruga-ma, njihovoj djeci, njihovim prija -teljima zgrabivši ih nesvjesne i nepripremljene, kakva ih tada olu -ja jarosti savladava, kakav vapaj, kakav bijes, kakvo očajanje! . . . Da bismo uskratili smrti njenu naj

važniju nadmoć nad nama, izabe-rimo put potpuno suprotan ovom svagdašnjem, lišimo smrt njezine čudnovatosti, često se nje sjećaj-mo, naviknimo se na nju; neka nemamo ništa češće na umu od smrti. . . Mi ne znamo gdje nas smrt iščekuje: neka mi nju posvu-da očekujemo. Prakticirati smrt znači prakticirati slobodu. Čovjek koji je naučio kako umrijeti zabo- ravio je kako biti rob. 

Michel de Montaigne 1533-1592

Memento mori - Sjeti se smrti.

Smrt ima temeljnu vrijednost u životu ljudske osobnosti i naša duša mora je potpuno iskori-stiti. Giordano Bruno 1548-1600

Ne bi bilo uopće prilike da spo-znamo smrt ako bi se to dogodilo samo jednom. Ali na sreću, život nije ništa drugo osim neprekidni ples rođenja i smrti, ples promje-na. Ove promjene, te male smrti su naše žive veze sa smrću. Svaki put kada čujem buku planinskog potoka, ili valova koji se razbijaju od obalu, ili moje vlastite otku-caje srca, čujem zvuk prolaznosti. Ove promjene, te male smrti su naše žive veze sa smrću. . . Život može biti pun bola, patnje i po-teškoća, ali sve su ove prilike nama date, da nam pomognu da se potaknemo na emocionalno pri -hvatanje smrti.  Sogyal Rinpoche  - THE TIBETAN BOOK OF LIVING AND DYING (Tibetanska knjiga o življenju i umiranju)

Čovjek mora učiti živjeti tijekom cijelog života, a ono što će vas začuditi još više jest da kroz život čovjek mora učiti umirati.  Seneka

Ljudi se boje smrti kao što se djeca boje ići u mrak; i kako se taj prirodni strah kod djece pove-ćava pričama, tako je isto i sa ovima drugima. 

Francis Bacon 1561-1626

Paradoks je da čovjek koji se boji smrti već jeste mrtav, dok čovjek koji se prestao bojati smrti je u tom trenutku počeo živjeti. Život koji je originalan i vrijedan je moguć samo onda kada je netko spreman umrijeti.   Albert Nolan -

JESUS BEFORE CHRISTIANITY

Bojiš se smrti kao najtragičnijeg događaja u svom životu. Smrt je kraj ograničenja.  Satyam Nadeen

Što god je nečiji život potpuniji, što god su nečije kreativne sposo-bnosti ispunjenije, manje se boji smrti... Ljudi se ne boje smrti kao takve, nego neispunjenosti svojih života.  Lisl Marburg Goodman

U prirodi uopće ne postoji smrt ili razaranje. Ono što se događa je preraspodjela atoma. Ako postoji potreba da se održava ravnoteža "energije" u ovom univerzumu  onda  nastupa smrt. U.G. Krishnamurti

Sve stvari sagorijevaju kroz mene (…) sve živi u mojemu biću i u njemu nema smrti, jer sam život sam. Također sam i razumijeva-nje (…) kroz koje je stvoreno sve postojanje. Svim stvarima uda-hnjujem život, tako da po svojoj istinskoj prirodi ništa nije smrtno. 

Hildegarda od Bingena 1098 -1179

Ne okreći se kada napuštaš ze-mlju. (Oni koji umiru ne trebaju se držati za ovaj život i njegova zadovoljstva)  Pitagora

Negdje u sredini, između početka i kraja, nalazi se čovjek. On nije ni tvorac, niti je stvoren, ali on je srž stvaranja. Sa jedne njegove strane nalazi se ono praiskonsko odakle počinje čitavo stvaranje, a sa druge strane je cijeli svemir, pa i svijet konačnih duhova. Sred te dvojakosti čovjek se izdvaja i drugačiji je: on je stvaranje samo po sebi, što ga čini savršenim. Čovjek se rađa iz kaosa nezado-voljan, neizgrađen, nepotpun, beba, dijete, nedozreo i nedovr-šen. Od njega zavisi da li će sebe dograđivati da bi na kraju postao savršen, biće čisto i nesalomljivo kao zvijezda između dana i noći, biće koje otkriva jedan drugi svijet u kome nema ni početka ni kraja, koji savršenstvom nadma-šuje svoga tvorca i okončava se izvan onoga što je stvoreno, koji živi izvan samog života, na samrti i poslije smrti, noseći u sebi oboje, a prevazilazeći i jedno i drugo. Kad čovjek dobije što je zaslužio, onda ostvaruje postoja-nje izvan života i smrti, pa je savršen i u jednom i u drugom. U tom slučaju on razumije pjesmu ptica i pritajenost zmije. Čitavog svog života on lebdi u nezemalj-skom, lebdeći tako dok ne uspije da uđe u onaj drugi svijet savršen -stva. On još ne stvara sebe niti dostiže statičku konačnost stvore-nog bića. Na sredini između početka i kraja nalazi se čovjek, on je na sredini, između onog koji stvara i onoga što je stvoreno, na polovini puta ka jednom drugom svijetu učestvujući u oba, pa ipak ih nadmašujući. Za sve to vrijeme čovjek biva primoran da se vraća u prošlost. On ne može sebe da stvori. Ni u jednom trenutku čo-vjek ne može samog sebe da stvo -ri, nego se samo može potčiniti Stvaraocu, onom praiskonskom od kojeg sve potiče. U svakom trenutku mi se pokazujemo kao ujednačeni plamen tog iskonskog nepoznatog od kojeg u svakom trenutku vodimo porijeklo, jer nismo ni nezavisni ni dovršeni. Nepoznato moga nastanka dopire do mene preko moga duha.    

D. H. Lawrence 1885-1930

Onakva kakva je čovjekova žu-dnja, takva je i njegova sudbina. Jer kakva je njegova sudbina, takva je njegova volja; a kakva je njegova volja, takvo je njegovo djelo; a kakvo je njegovo djelo, takva je njegova nagrada, bilo dobra ili loša. Čovjek se rukovodi prema žudnjama kojima je privr-žen. Poslije smrti odlazi u slje-deći svijet, držeći na umu tanane dojmove svojih djela; a budući da ubere žetvu svojih djela, vraća se ponovo u ovaj svijet akcije. Tako onaj koji ima žudnje ostaje stalni subjekt ponovnog rađanja. 

Brihadarnjaka Upanišad

Ali, onaj koji ima sposobnost razabiranja, čiji je um staložen i čije je srce čisto, dostiže krajnji cilj, a dostignuvši ga ne rađa se više.  KATHA UPANISHAD  

Grob je, što mi znamo, možda druga koljevka čovječanstva. 

Honore de Balsac 1799-1850

Van inkarnacije, nakon smrti, mi smo više svjesniji nego što smo to bili u ovom životu, zato jer ne-mamo ograničenja fizičkog tijela i mozga. . . Van tijela, imamo jasnoću zapažanja, jasnoću isku-stva, što je više svjesnije, budnije, interesantnije, bogatije nego bilo što drugo - osim možda u dubo-koj meditaciji - koju ovdje može-mo doživjeti.  Benjamin Creme magazin - Share International

Nije smrt izvor svih zala koja zahvaćaju čovjeka, već strah od smrti.  Epiktet

Strah je prepreka znanju uništi strah.  Don Huan

Smrt naime nije ništa drugo nego izraz za to, da je nekadašnji nat-čulni svijet došao do jedne točke, od koje sam po sebi nije mogao dalje. Bila bi za njega nužna opća smrt, da nije dobio jedan novi životni podsticaj. I tako je taj novi život postao borba protiv opće smrti. Iz ostataka jednog odumirućeg, u sebi skrućenog svijeta, nabujale su klice jednog novog. Stoga u ovom svijetu imamo umiranje i život. I polako stvari prelaze jedna u drugu. Odumirući djelovi starog svijeta prianjaju novim klicama života, koje proizlaze iz njih. Naj-jasniji izraz toga se nalazi upravo u čovjeku. On na sebi nosi kao svoj omotač, ono što se održalo iz onog starog svijeta; a u tome omotaču obrazuje se klica onog bića koje će živjeti u budućnosti. Tako je on dvostruko biće, jedno smrtno i jedno besmrtno. Smrtno je u svome krajnjem, a besmrtno u svome početnom stanju. Ali tek u tom dvostrukom svijetu, koji nalazi svoj izraz u ovom čulno-fizičkom stiče on sposobnosti za to, da ovaj svijet privede bes-mrtnosti. Štoviše, njegov je zada-tak, da iz samog smrtnog uzima plodove za besmrtno. Dakle ako on gleda na svoje biće kako ga  je on sam izgradio u prošlosti mora sebi reći: ”Ja u sebi imam ele-mente odumirućeg svijeta. Oni rade u meni, i samo postepeno mogu lomiti njihovu snagu pomo -ću novo oživljavajućeg bes-mrtnog”. Tako ide čovjek putem smrti ka životu. Kada bi čovjek mogao sebi govoriti u času smrti sa punom sviješću, morao bi sebi reći: “To umiruće je bilo moj majstor učitelj. To što umirem jeste dejstvo cijele prošlosti, u koju sam bio utkan. Ali na polju smrtnoga dozrijevale su mi klice za besmrtno. To ja iznosim sa sobom u jedan drugi svijet. Kada bi to zavisilo samo od toga pro-šloga, onda se ja uopće nikada ne bi mogao roditi. Život prošloga je zaključen sa rođenjem. Život u čulnom je novom klicom otet od opće smrti. Vrijeme između rođe-nja i smrti je samo izraz za to koliko se novi život mogao oteti od odumiruće prošlosti. A bolest nije ništa drugo, nego nastavak dejstva odumirućih djelova te prošlosti”.  Rudolf Steiner 1861-1925 - INICIJACIJA - KAKO SE STIČU SAZNANJA VIŠIH  SVJETOVA

O, sada kad Bardo života osviće nada mnom, pošto sam odbacio nehat, jer nema se vremena za gubljenje u životu - nek nerastro-jeno stupim stazom slušanja, ra-zmišljanja i meditiranja. Tako da se. . . jednom kad zadobijem ljudsko otjelovljenje, ne traći vremena u beskorisnim rastroj-stvima. (korjenski stihovi šest Bardoa, započinju ovim riječima) - Svi oni koji su nemarni, niti se obaziru, u vrijeme kada se glasnici smrti pojavljuju, mora da duge nalete patnje osjećaju u nekom od temeljnih tjelesnih sustava. Ali svi oni dobri i sveti ljudi, u vrijeme kada vide glasni-ke smrti, ne ponašaju se nemarno, već se opominju Onog što Pleme-nita Doktrina govori; i u privr-ženosti preplašenoj vide rođenja i smrti plodan izvor, i od privr-ženosti razuzdavaju se, time rođenje i smrt zatirući. Bezbjedni i sretni su oni, oslobođeni od sveg tog kratkotrajnog privida, pošte-đeni svakog grijeha i straha, svu bijedu oni su prevazišli. 

V. J. Evans Venc i lama Kazi Dava Samdup - TIBETANSKA KNJIGA MRTVIH (sa komenta-rom od Carl Junga, originalni naziv knjige BARDO THODOL znači “Oslobođenje čuvenjem” (Thodol) - Bardo u posmrtnoj ravni, prelaznom stanju)

www.digiserve.com/mystic/Buddhist/Sogyal/

Životi i smrt su kao izlazak i zalazak  sunce.   Buddha

A što se tiče razlike između života i smrti, koja ljude najviše muči, nije li ona samo privid. . . Isti je slučaj i sa velikim buđe-njem, smrću, nakon koje se za život kaže da je bio samo dugi san. . . U toj oblasti nema očigle-dnih dokaza, postoji samo mno-štvo subjektivnih osjećaja. . . Čo-vjekova veličina je u tome što je shvatio da sva bića čine jedan jedini sveopći kompleks, i da su život i smrt dva pojavna oblika jednog istog bića. . .  Sve su stva-ri jedno. Volimo ono što je živo, a zaziremo od onoga što se ra-spada. Međutim, ono što se upra-vo ovog trenutka raspada ponovo će oživjeti, i taj će život još je-danput poprimiti čvrstu formu. . . To je dah koji zgušnjavajući se, proizvodi život, dok isti taj dah, kada se rasprši, donosi smrt. . . I gdje u svemu tome može biti kraja? . . . Čovjekov život između neba i zemlje nalik je na skok bijelog konja, koji preskoči jamu i najednom nestane. Iznenada dolazi, i smireno se vraća; kroz jednu promjenu živi, kroz drugu umire.  Chuang Tse  

(Treba primjetiti da za razliku od drugih istočnjačkih filozofija u taoizmu nema ideje o reinkarna-ciji ili karmičkoj gradaciji (ili de-terminizmu postupaka); nema po-vezanosti između jednog i drugog života, jer se ja stapa u jedno, a jedno se odvija kao u snu). 

Ljudi izlaze iz života i ulaze u smrt. Vratiju života ima trinaest. To su i vrata smrti.  Lao Tse

Kada je Chuang Tse umirao, uče-nici izraziše želju da mu prirede veličanstven pogreb. - Nema potrebe, reče samrtnik, nebo i zemlja su moja dva kovčega, sunce i mjesec moja dva koluta od žada, zvijezde i Sjevernjača moji biseri, a sva živa bića moja pogrebna povorka. Zar moja po-grebna oprema već nije pripre-mljena? Što bi vi tome dodali? - Plašimo se, rekoše učenici, da će vas pojesti gavranovi i jastrebovi, pod zemljom - rovci i mravi. Zašto biste me oteli od jednih da bi me dali drugima! Mir stečen pomoću onoga što nije u miru - nije mir; dokazivanje pomoću onog što i samo nije dokazano - nije uvjerljivo. Jednostavno viđe-nje stvari podređeno je stvarima; samo duh posjeduje uvjerljivost. Odavno znamo da je viđenje ma-nje vrijedno od duha. Ali budala se pouzda u ono što je u odno-sima sa ljudima vidljivo. Kako je to tužno! Neposredno po njenoj smrti (op. prev. njegove žene), razumljivo je da sam bio žalo-stan. Zatim sam razmislio o pra-početku i shvatio da ona iskonski nije imala života; ne samo života, nego ni oblika; ne samo oblika nego ni supstance. Njena supstan-ca nastala je iz nečeg neuhvatlji-vog i neodređenog, zatim se sup-stanca pretvorila u oblik, oblik u život, a sad se život promjenio u smrt. . . Kad bih plakao i jadiko-vao, to bi značilo da ne razumi-jem tok sudbine. Zato sam pre-stao.  Lie Tse

Rođenje čovjeka je rođenje njego -ve patnje. Što dulje živi, postaje sve gluplji, jer njegova tjeskoba da izbjegne neizbježnu smrt posta -je sve jača. Kakva ogorčenost! On živi za ono što je uvijek nedo-stižno. Zbog požude da preživi u budućnosti nesposoban je da živi u sadašnjosti.  Chunag Tse 

“Prihvaćaj stvari onakve kakve je -su. Nikada ne brini i ne uznemira-vaj se oko nečega što se već dogo -dilo. Bol i razočaranja dolaze iz-van tebe samog. Zatvaraj vrata pred njima, ne puštaj ih k sebi. Kada si to učinio, vidjet ćeš da mir dolazi lako i sam od sebe. Nije potreban napor da se usredotoči duh koji se odvratio od svih izvora smetnji. Nemoj da misliš da će ti život tada biti prazan. Naprotiv, otkrit ćeš  da je najveća radost  jedino to što postojiš”. Taoistički mudrac

Smrt je ustvari vlastiti cilj života: to je trenutak u kojem se ispunja-va ono čemu je život samo pripre -ma i predigra. 

Arthur Schopenhauer

Odlazim da bih se susreo sa svojim odrazom i on dolazi da me susretne; on me grli i pozdravlja kao da se vraćam iz zatočeništva.

Iz Mandeanske Liturgije mrtvima - opis proizlazi iz Avesta učenja

I zaista prijatelju, ja vam tvrdim da se upravo u tom tijelu, kako god smrtno bilo, i ne veće od jednog rukohvata, ali svjesno i obdareno poimanjem nalazi cijeli svijet, da se on u njemu rađa i propada, te da se u tom istom tijelu nalazi i put za prevazilaže-nje svijeta.  Buddha -

ANGUTARA NIKAYA, II  48

Što god bilo ovdje, to je tamo; ono što je tamo, isto je ovdje. Onaj koji ovdje vidi različito su-sreće smrt za smrću. Jedino se umom ovo može shvatiti, a tada nema različitosti ovdje. Ka smrti ide onaj koji vidi kao da ovdje ima različitosti.  

KATHA UPANISHAD

www.san.beck.org/Upan2-katha.html

Onaj čovjek koji se u trenutku smrti susretne sa satvom, odlazi u bezgriješni dom među Božje sve-ce. Tko umre u trenutku rađasa, bit će preporođen među onima čiji su okovi akcija. Onaj tko umre u vrijeme tamasa, on će se ponovo vratiti u utrobu bezu-mnih.  BHAGAVAD GITA

www.elisabethkublerross.com

Ovaj život je kratak, a prolaznost svijeta je ništavna, samo onaj tko živi za druge - živi, ostali su više mrtvi nego živi.   S. Vivekananda                                                                    

Ključ za prevazilaženje smrti, i procese shvaćanja značenja i pri-rode vječnosti i nastavljanja živo-ta će moći biti sa sigurnošću otkri -veni - samo onda kada ljubav bu -de upravljala ljudskom svjesno-šću, i tamo gdje se dobrobit cjeli-ne, a ne sebična dobrobit pojedin -ca bude smatrala vrhunskom vri-jednošću. Samo kroz ljubav (i služenje - pomaganje kao izraz ljubavi) se može razumijeti stvar-na Kristova poruka i ljudi mogu sa užitkom krenuti prema uskr-snuću. Alice Bailey - FROM BETHLEHEM TO CALVARY, 1937 - (www. worldgoodwill.org)

Smrt je samo prekid u životu ne-prekidnog skupljanja iskustva. . . ona označava potpuni prelaz iz jednog stanja svjesnosti u drugi.

Alice Bailey - (22-242)

Kad umremo, sa sobom ćemo moći ponijeti samo sjemenje svog životnog rada i svoje duhovno znanje.  Dalaj Lama

Smrt. Kad ljudi misle na smrt, ne gube vrijeme, niti ne rasipaju svoje bogatstvo!  Ryokan Taigu 1758-1831 zen učitelj

Uvijek pamti da moraš napustiti ovaj svijet. Za sve što učinimo pod utjecajem uma morat ćemo snositi posljedice. Utisni u svoj um da uvijek živiš u božjoj volji. Tada ćeš postići sve.  Soami Maharaj - iz tradicije Radhasoami

Priča govori da je jedan od (kršćanskih) starješina u Scete bio na samrti, i braća su se okupila oko njegovog kreveta, obukli ga u mrtvački plašt, i počeli plakati. Ali on je otvorio oči i počeo se smijati. Počeo se smijati i drugi put, a potom treći put. Kada su braća ovo vidjela, ona su ga upitala: Reci nam, Oče, zašto se smiješ dok mi plačemo? On im je odgovorio: Ja sam se smijao prvi put jer se vi bojite smrti. Ja sam se smijao drugi put jer vi niste spremni umrijeti. I treći put sam se smijao jer idem počinuti od rada. Čim je ovo rekao, zatvorio je svoje oči u smrti.

Verba Seniorum - LXXI, četvrto stoljeće - u prevodu Thomas Merton 1915-1968

Prijatelju, nadaj se istini

dok si živ.

Skoči u iskustvo još dok si živ! . .

Ono što nazivaš "spasenjem" pripada vremenu prije smrti

Ako ne pokidaš svoje spone dok si živ, misliš li da će duhovi to učiniti kasnije?

Zamisao da će se duša spojiti s uzvišenim samo zato što je tijelo trulo - to je puka tlapnja.

Ovo što je sada, to i onda je.

Ako sada ne nalaziš ništa,

ostat će ti samo prazan stan u Gradu Smrti.

Ako vodiš ljubav s božanskim sada, u idućem životu imat ćeš lice ispunjene želje.

Kabir - mistik 1450-1518 živio u Indiji sljedbenici su mu bili i muslimani i hindusi. Nakon smrti učenici su se posvađali oko nači-na njegovih pogrebnih obreda. Učitelj je ustao iz mrtvih i rekao: "Polovicu mojih smrtnih ostataka zakopajte prema muslimanskom obredu, a drugu polovicu spalite u skladu s hinduističkim običa-jem". Potom je nestao. Kad su učenici podigli pokrov koji je po-krivao njegovo tijelo, tu su našli samo kiticu cvijeća. Polovicu cvijeća muslimani su zakopali u Magharu, i to svetište štuju do današnjeg dana. Druga polovica je spaljena u skladu sa hinduisti-čkim običajem.

Većina ljudi neće da shvati da smo ovdje osuđeni na smrt. Među onima koji to shvate svađe se lako izmiruju.

DHAMMAPADA

Zlo proizlazi iz uma, i umom se nadilazi.  Sutra Buddhinih imena

Životno stvaralaštvo može se ne samo nastaviti, već i povećati proticanjem vremena. U slučaju umjetničkog djela, ova dodatna tekuća kreativnost može se ostvariti tek po njegovom završe-tku. Kad se završi umjetničko djelo, kad god se i sami s njim uskladimo, nešto se dodatno mo-že dogoditi u nama samima, nešto što će proširiti stvaralački život tog djela. Isto može vrijediti za ličnost. Kad se završi ovaj fizički život, baš kao što se završava i fizičko stvaranje umjetničkog dje -la, život može postati izvor no-vog stvaralaštva za one koji su se s njim uskladili.  Ajra Progof –

ISTRAŽIVANJE ŽIVOTA

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba
MAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinu

DUHOVNOST U STUDENOM...

STUDENI...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

BRZI CHAT

  • Član bglavacbglavac

    Danas je Međunarodni dan tolerancije, pa poradimo malo na tome. Lp

    16.11.2024. 03:29h
  • Član bglavacbglavac

    Danas je martinje povodom tog dana želimo sretan imendan svim Martinama I Martinima!

    11.11.2024. 08:14h
  • Član bglavacbglavac

    Vrijeme leti, sve je hladnije, želim vam ovu nedjelju toplu i radosnu. Lp

    10.11.2024. 09:09h
  • Član iridairida

    Edine, ti se tako rijetko pojaviš, pa ne zamjeri ako previdimo da si svratio, dobar ti dan!

    30.10.2024. 12:33h
  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    Dobro veče.

    28.10.2024. 22:30h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Blagoslovljenu i sretnu nedjelju vam želim. Lp

    13.10.2024. 08:02h
  • Član iridairida

    Dobro nam došao listopad...:-)

    01.10.2024. 01:57h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

Smrt velika avantura - SAMOUBOJSTVO