Sunce u Svarozijem hramu
Foto: Trezezbor Piekutowski
"Saljem kamenu ljubav i ples stabala u šumi pored lokve gdje vilinski svijet staro kolo pleše. U svetim gajevima usnuli su preci u starim hrastovim stablima, bude se za praznike i kroz vatru dolaze svojim unucima zborit i veselit se njihovoj sreci.
Slusajuci Zemlju i glas svojih djedova, gledajuci ptice i polja slobode da¾bogovi bude se unuci. Mjesec i dalje magiju svoju siri a Sunasce drago svakom od nas sija, i za obicne seljake u malenom selu i za one divljake od bogova poput kamenja bacenih po stepu .
Kako je bilo tako ce i biti. Sto se promjenilo to ce se vratiti. A što je bilo loše-cemo popraviti! To nam kazu stari hrastovi mudraci a od hrasta i Groma nitko nije jaci. :- ))
(Bome, ni gospon Komeš!) :- | " - Trezezbor Piekutowski
Vile bjelouske čuvaju hram
Foto: Trezezbor Piekutowski
Sa svakim čovjekom koji ode, odlazi identitet Tramuntane
Povijest Tramuntane, pretočena u knjige i dr. Gorana SušićaVesne Radek, nude uspone i padove prostora na sjeveru Cresa gdje je čovjek oduvijek živio teško i radio mukotrpno
CRES – U prekrasnu i zagonetnu Tramuntanu, stihovima Andra Vida Mihičića, erudita i pjesnika, rođenog Bejana, glumac lošinjskog Kazališta JAK Boris Šegota, uveo je publiku u predstavljanje knjige »Tramuntana – etnološka baština«, autori koje su Goran Sušić i Vesna Radek. Uz prikaz etnološke baštine, bila je ovo i prigoda za predstavljanje dopunjenog izdanja knjižice dr. sc. Gorana Sušića »Tramuntana... drevnom šumom do iskona«, kao i podsjećanje na tisućljetnu povijest prostora Tramuntane, bogatu tradiciju, uspone i padove prostora na sjevernom dijelu otoka Cresa, gdje je čovjek oduvijek živio teško i radio mukotrpno. Život se na Tramuntani danas prorijedio, sa svakim čovjekom koji ode odlazi i dio identiteta ovog prostora pa su stoga još vredniji napori onih koji nastoje očuvati i od zaborava spasiti kulturno povijesnu baštinu Tramuntane, kao i valorizirati neizmjerno prirodno bogatstvo. Zato su posebne zahvale u prigodi promocije bile upućene dr. Goranu Sušiću, osnivaču, glavnom i odgovornom za sve projekte nevladine udruge Eko-centar Caput Insulae Beli, koja od osnivanja 1993. godine sustavno radi na promociji i očuvanju Tramuntane. Uz projekt integralne zaštite bjeloglavih supova po kojem je centar najpoznatiji, u njemu se provode brojne aktivnosti, među kojima i volonterski programi u kojima je u posljednjih nekoliko godina bilo uključeno 350 volontera sa svih kontinenata. Tijekom prošle godine Eko-centar je posjetilo više od 13 tisuća osoba.
Opstanak na otočnom kamenu
O posebnostima Tramuntane i značaju projekta koji pridonose ostanku i opstanku na tvrdom otočnom kamenu, nadahnuto i enciklopedijski precizno govorio je mr. Julijano Sokolić.
Unatoč poraznim podacima o broju stanovnika, sve većem broju zatvorenih otočnih kuća, napuštenih naselja, msgr. Josip Bandera, župnik i kako ga vole zvati »dobri duh Tramuntane« poručuje – Beli još živi! Msgr. Bandera prešao je već 66. obljetnicu aktivnog svećeništva i u 93. godini života nedjeljom drži mise u tri mjesta na Tramuntani. Msgr. Bandera svjedok je života Tramuntane, svih radosti i tuga života i kaže da uvijek kada pokapa čovjeka koji je svoj život proveo na Tramuntani, sigurno zna da je njegova duša zbog teških uvjeta života spašena već za života. Bejani su raseljeni i danas ih je mnogo više u Americi, Italiji, Australiji, nego u Belom, ali unatoč tome, don Bandera vjeruje u život Tramuntane, a za dah života, nove sadržaje i činjenicu da tisuće ljudi u sezoni dolazi posjetiti ovaj dio otoka, posebne zasluge on upućuje dr. Sušiću te ga je u prigodi promocije obvezao da ustraje, da, kako je rekao, smisli još nešto novo za dobro Tramuntane i cijelog otoka.
Otok ima budućnost
Dr. Goran Sušić i ovom je prigodom istaknuo da otok ima budućnost samo ukoliko se na njemu sačuvaju tradicijske vrijednosti i afirmiraju kroz ekoturizam, a naročito ekstenzivno ovčarstvo. Podsjetio je na pogubnost odluka koje se donose bez sudjelovanja ljudi koji na tom području žive, kao što je to bilo kada je na Tramuntani formirano zatvoreno lovište i unesene divlje svinje i jeleni lopatari. Dr. Sušić kaže da se nije lako boriti i nailaziti na zatvorena vrata, ali da vrijedi te da svaki pojedinac može učiniti napor da popravi svoj život i život svoje zajednice. Primijetio je kako se »zelene« optužuje da su zločesti, ali kaže Sušić, zločesti su zbog dobrobiti svih nas.
»Tramuntana – etnološka baština« i dopunjeno izdanje knjižice Tramuntana... drevnom šumom do iskona, izdane su uz potporu Academy for Educational Development (AED) i američke Agencije za međunarodni razvoj USAID.
Ira CUPAN MARKOVIC
Napomena: Novi List > http://www.novilist.hr/ > arhiv > nedjelja, 19.03.2006. > Zupanijska kronika > Sa svakim covjekom koji ode, odlazi identitet Tramuntane