Ovih nekoliko paušalnih pitanja, sasvim sigurno će u nama pobuditi znatiželju o tome, ako već i ranije nismo o tome promišljali.
Dva su segmenta, a koja su u uzročno-posljedičnoj vezi, a to je naše fizičko tijelo i naše psihičko tijelo. To je osnovna podjela, koja ukazuje na našu dualnu prirodu postojanja, te nam ujedno i daje smjernice na koji se način odnositi prema tome! Svakako da ta dva tijela neprestano koreliraju, i u budnom stanju, i u snu, no sa različitim intezitetom.
Načelno je mišljenje, dok je jedno aktivnije, drugo se tijelo „odmara“, što je gotovo sasvim uredu. Također, u nastavku ćemo se kretati u dimenzijama prostora i vremena, kako nebi nepotrebno proširili temu, u ovoj fazi.
Obratimo, nakratko, pažnju na dnevni ciklus fizičkog tijela.
Probuđeni ujutro, stavljamo u funkciju naša osjetila vanjskog svijeta, te po uobičajenom ritmu ulazimo u radni, budni, dio dana. Ovisno o našim preokupcijama i obavezama, dan će biti više-manje naporan, pun događanja razne vrste, tijelo translatiramo na mjesta gdje moramo biti toga dana, sjedimo, vozimo, hodamo, umaramo tijelo, dodajemo mu energiju u vrijeme obroka, pa opet u akciju, i tako sve do trenutka dok ne ugledamo krevet.
Dinamike i obaveze svakako su različite, no svima je zajedničko da naše fizičko tijelo vrši određenu aktivnost, umara se i potrebno mu je odmoriti se.
Psihičko tijelo, manje je uočljivo preko dana, uglavnom korelira s fizičkim preko mentala, mišljenja, promišljanja, te emocija. Naravno, gotovo uvijek te aktivnosti „umaraju“ i psihiko tijelo, u određenom segmentu koreliranja s fizičkim.
Rezultat toga je fizički i mentalni umor.
Naše tijelo čezne za odmorom a mental želi odmaknuti dnevne brige i posvetiti se „lepršavim“ temama. Još u budnom stanju, prema sklonostima, odprakticiramo neke od tehnika relaksacije, ako smo tome skloni, te liježemo u krevet.
Očekuje se da tokom spavanja odmorimo naše fizičko tijelo, a da se naše psihičko tijelo prepusti svojim uobičajenim aktivnostima, jer više ne mora striktno korelirati s mentalom i emocijama.
I svi sretni, fizičko tijelo odmoreno, psihičko tijelo odmoreno, no dali je tome tako?
Da bi naše psihičko tijelo odradilo što je naumilo, tokom spavanja, valja nam s naše budne, materijalne, svjesne strane, pripomoći, prvenstveno u segmentu razrješavanje proteklih događanja tokom dana na jedan vrlo jednostavan način.
Nije potrebno analizirati događanja do mučnih mentalnih dialoga, te izvoditi neke zaključke, netom prije spavanja. To možemo u skroz budnom stanju, dapače, i te iste događaje uskladiti s našim moralnim načelima, a prvenstveno s našom savjesti. Ona je uz intuiciju, glas naše unutrašnjosti, naše istinske prirode, našeg unutarnjeg Ja. Vrlo je važno napomenuti, da što je učinjeno, učinjeno je, te je neminovno da će prouzročiti određene posljedice. Svakako je dobro te iste predvidjeti kao buduću realnost, čisto da budemo na to spremni odreagirati. Ukoliko nam rješenja takvih situacija ne dolaze trenutno, vrlo je važno za rješenje zamoliti neke od viših sila da nam ga ukažu tokom narednih sati, dana. Za to se možemo poslužizi s nekoliko tehnika, o čemu u ovoj fazi neće biti rječi.
Dakle, kad smo „pretumbali“ eventualnu problematiku koja nas tišti , vrijeme je da otpustimo mentalne i emotivne napore, kojima smo bili izloženi tokom proteklog dana.
To je vrlo jednostavan i učinkovit postupak .
Kad legnemo „film“ prethodnog dana odvrtimo unazad, dakle od sadašnjeg trenutka prema buđenju. Nebitno je ulaziti u detalje, važno je da ide unatrag, te da se prisjetimo (i vizualiziramo, po mogućnosti) i opet ne sve momente, nego one koji nam taj čas dođu!
Vrlo često uspijemo doći do samog buđenja, toga dana, pa krenemo u san, no najčešće se dogodi da u određenom momentu zaspimo, što je jednako dobro, jer je već sama namjera dovoljna da se proces odradi i dovrši kako bi naše psihičko tijelo „bilo odrješeno“ dnevne problematike.
Od tada pa sve do našeg buđenja, sasvim je sigurno da naše psihičko tijelo ima uvjete za svoj nesmetani rad, što je ustvari za njega odmor, od našeg pojavnog svijeta.
Tada su nam naši snovi konstruktivniji, puno ih se lakše sjećamo, i što je navažnije nemaju opterećenja proteklih događanja, na pojavnoj razini, već dapače, ponude i neka rješenja, koja dakako dolaze sa razina koje su nama uobičajno nedohvatljive.
Postoje tri vrste snova, svaka sa svojom ulogom, no to će biti tema nekog drugog teksta.
Na taj način, prethodno opisan, mi smo pripremljeni za odmor našeg psihičkog tijela u sasvim dovoljnoj mjeri i bez nekih pretjerano kompliciranih tehnika. Slijedećeg dana taj dio nas bit će sasvim spreman za nastavak naših nastojanja na fizičkoj razini.
Naše fizičko tijelo također ide na odmor tokom noći, pa je stoga i njemu potrebna određena priprema, a i uvjeti za odmor, kako bi i ono bilo svježe i poletno narednog dana.
Uobičajno je da uredno održavamo higijenu tijela, te uradimo istu prema vlastoj potrebi. Naša soba, fizčki je prostor, okruženje, koja nam pri pogledu na nju, treba pružati osjećaj spokoja, sigurnosti i ugode, te stvoriti želju za odmorom. Svakako da to nije soba puna razbacanih stvari, ustajalog zraka, kričavih boja po zidovima, te ostalih nesklada koji nas podsjećaju na dnevne aktivnosti. Soba za spavanje je neutralnog mirisa, eventualno nekog laganijeg eteričnog ulja, prozračena, pospremljena, prigušenog svjetla, te uglavnom sadržaja koji aludiraju na odmor u relaksirajućem smislu.
To se odnosi i na naš krevet, koji bi također trebao imati identične karakteristike.
Dakle legnemo u položaj koji nam odgovara, odradimo predviđenu „pričicu uspavančicu“-„film prema buđenju“, te se prepustimo ugodnom odmoru tijela, i fizičkog, i psihičkog.
Svakako da je ispričano sve do sada, bazirano na iskustvima i istraživanjima ljudi koji se tom problematikom bave. Gotovo da bi sve bilo uredu, da se nije pojavio problem u jednom segmentu.
Radi se upravo o prostoru na ili u kojem spavamo, dakle krevetu.
Mali broj ljudi o tome razmišlja dovoljno, i to upravo sa stajališta da tada nismo fizički aktivni a da se ipak određeni procesi odvijaju u tom prostoru, i to ne našom voljom.
Prvenstveno se ovdje misli na uvjete u kojima spavamo, točnije na vrstu i oblik materijala, te na kvalitettu koju nam on pruža, kako bi se fizičko (a s tim i psihičko) tijelo relaksiralo na ispravan način
Dakle, važno je uočiti, da odabir materijala na kojima spavamo,i njihova kvaliteta,
uvelike utječe ne samo na odmor fizičkog tijela, već i na relaksaciju psihičkog tijela, koju uvjetuje fizičko, konstantno boraveći u idealnim uvjetima dok spavamo.
Nekoliko je elemenata važno u tom procesu, uz pretpostavku da je energetski dobro postavljen ležaj:
1, anatomski ispravni položaj tijela, tokom cijele noći
2. konstantno suho ležište
3. permanentna zaštita zračnog okruženja od utjecaja potencijalnih alergena
Pod anatomski ispravnim spavanjem podrazumjevamo da nam se cijelo tijelo, a posebice cijela kralježnica, tokom noćnog odmora, nalazi u ispravnom položaju, tj. da se ne opterečuje ni na koji način, već da je skroz opuštena.
To se postiže prvenstveno vrlo kvalitetnim jastukom, te dakako i dobrim madracem.
Prednost kvalitetne anatomije u krevetu svakako je opuštenost mišića, kvalitetna prokrvljenost te uredna opskrbljenost mozga s krvlju, što reflektira jutarnjom svježinom, bistrinom te nam pospješuje koncentraciju i pamćenje, a sprečava nesanicu, noćne more-ružne snove, te paralizu spavanja.
Preventivno djeluje na organizam te ga štiti od deformacija kralježnice, a ako one već postoje, uvelike će umanjiti njihove posljedice, prvenstveno bol. U kombinaciji s postojećom terapijom, stvara se pretpostavka da će određeni problemi na kralježnici potpuno nestati.
Vlagu koju tijelo luči tokom noći, a nje je negdje između 0,7-1,0 litre, važno je eleminirati na adekvatan način, prvenstveno s uzglavlja, a onda i sa ostatka ležišta. Dugotrajnim spavanjem u vlažnom okruženju stvaraju se pretpostavke za nastanak reuma i reumatskih upala, te kostobolja.
Znanstvena istraživanja dokazala su da ljudski organizam tokom života odbaci 20 kg kože. Ako si predočimo da taj odpadak završava barem jednim dijelom u našim madracima i jastuku, za očekivati je da se tom „poslasticom“ prehranjuju milioni mikroskopskih organizama, za koje smo im prižili idealne uvjete u našem krevetu, hraneći ih, grijući ih, te im osiguravamo dovoljnu količinu vlage.
Poznato je da je najštetnija po naše zdravlje grinja, ljudski parazit, koji nesmetano obitava u prethodno navedenim uvjetima, te prizvodi indirektno vrlo jaki alergen, koji konstantno udišemo tokom spavanja. Alergen nastaje iz izmeta na cijelom prostoru madraca i jastuka, u kombinaciji s uginulim grinjama.
Kada se stvori kritična masa i životinja i alergena, vrlo je velika vjerojatnost, da u kombinaciji s trenutnim lošim imunitetom i pretpostavkom dužeg stresnog i dinamičnog radnog dijela dana, obolimo od nekog oblika alergije dišnih puteva, pa čak i astme.
U današnje vrijeme niti jedna generacija nije na to imuna, pa se stoga preporuča o tome dovoljno dobro promisliti.
Danas svakako postoje na tržištu ili kompleti ili pojedinačni elementi za naš krevet, koji donekle ili u potpunosti rješavaju anatomski, termički, reumatski i alergijski problem.
Malo je takvih kompleta koji u cjelosti, potpuno i dugotrajno, naš problem stavljaju na stranu.
Naravno da je nepotrebno spominjati da se i cjene poprilično razlikuju, a da ne spominjemo da se prodaje „rog pod svijeću“ nepažljivim, fasciniranim klijentima, uz neku večeru, nagradno putovanje ili poklon.
Zaključno gledajući, valja biti oprezan u dovoljnoj mjeri, te se informirati na vrijeme kod kompetentne osobe, savjetnika, prije nego što uzalud potrošimo novac.
Čak i ako ste nabavili neki od artikala na tržištu, nije loše provjeriti da li ste kupili nešto korisno i dugotrajno, te dali takav prizvod ima karakteristike s kojima se „kiti“!
© Sva prava pridržana; Mislav Zlatarić